Savršena i nesavršena tržišna konkurencija
SEMINARSKI RAD
PREDMET:
MIKROEKONOMIKA
SMIJER:
POSLOVNA EKONOMIJA
PROFESOR:
STUDENT:
Kiseljak, 17.12.2015
ispoljava u raznim kombinacijama u pogledu broja učesnika,njihove ekonomske snage,
različitih mogućnosti samog ulaska i izlaska sa tržišta, različitim strategijama njihovog
nastupa i sl. Sam taj njihov međusobni odnos i položaj determinisan je sljedećim kriterijima:
brojem samih učesnika kako na strani ponude, tako i na strani potražnje,
njihovom relativnom snagom,
mogućnošću samog ulaska i izlaska sa tržišta,
mogućnošću uslovljavanja međusobnih odnosa i
elastičnošću ponude i potražnje, odnosno cijena.
Stepen – intenzitet konkurencije proističe iz brojnosti subjekata na strani ponude i strani
potražnje i u tom smislu razlikujemo sljedeće tipove konkurencije:
potpuna - perfektna (slobodna, savršena, čista) i
ograničena – imperfektna u okviru koje razlikujemo:
-
monopol – monopson
-
monopolistička konkurencija i
-
oligopol – oligopson
3. NESAVRŠENA TRŽIŠNA KONKURENCIJA
U praksi suvremene ekonomije savršena je konkurencija rijedak slučaj (npr.
proizvodnja pšenice), dok većina ostalih ostalih industrija ima obilježje nesavršene
konkurencije. Većina današnjih industrija spada negdje u spektar između nesavršene
konkurencije i čistog monopola. Ako poduzeće može osjetno utjecati na tržišnu cijenu svoje
proizvodnje, tada se poduzeće klasificira kao “nesavršeni konkurent”.
Nesavršena konkurencija prevladava u industriji kad god pojedinačni prodavatelji imaju
određeni nadzor nad cijenom svog proizvoda. Sudionici savršene konkurencije takozvani
price-takeri. Sudionici nesavršene konkurencije takozvani price-makeri.
3.1. Razlike između sudionika savršene i nesavršene konkurencije
(a) Potražnja za proizvodom poduzeća u savršenoj konkurenciji.
(b) Potražnja za proizvodom poduzeća u nesavršenoj konkurenciji.
Slika 1
(a) Savršeno konkurentno poduzeće može prodavati koliko god želi uzduž njegove
vodoravne krivulje „dd“ bez snižavanja tržišne cijene.
(b) Međutim, nesavršeni će konkurent ustanoviti da krivulja potražnje za njegovim
proizvodima opada dok viša cijena snizuje prodaje. I dok god on nije zaštićeni monopolist,
sniženje će cijena njegovih suparnika osjetno pomaknuti njegovu vlastitu krivulju potražnje
ulijevo do d´d´.
Za razliku od savršeno konkurentnih poduzeća čija je krivulja potražnje horizontalna, krivulja
potražnje poduzeća u nepotpunoj konkurenciji je negativnog nagiba.
Nesavršena konkurencija ne podrazumijeva da poduzeće ima apsolutni nadzor nad cijenom
svojeg proizvoda, već ono može odrediti cijenu svojem proizvodu samo u razumnom okviru.
Većina slobode odluke nad cijenom razlikovat će se od industrije do industrije, pa tako
osciliraju i postotne promjene u potražnji za tim proizvodima (primjer: maloprodaja
kompjutera).
3.2. Monopol
Koliko može biti nesavršenih konkurencija? Najekstremniji je slučaj
monopol
:
