1

UNIVERZITET U TRAVNIKU

FAKULTET ZA MENADŽMENT I POSLOVNU EKONOMIJU

OPĆI MENADZMENT

Stilovi odlučivanja

Seminarski rad

Kandidati:                                                                                               Mentor:
  

Kiseljak, april, 2021. godine

background image

4

2. POJAM ODLUČIVANJA

Odlučivanje je kao pojam u vrlo širokoj upotrebi. Odlučivanje je, kako ističe W.J. Duncan, 

prisutno u svakodnevnom životu, kako profesionalnom, isto tako i privatnom.

Donošenje odluka odnosno odlučivanje staro je isto toliko koliko je staro i 

ljudsko društvo odnosno ljudski rod. Svaka ljudska aktivnost posljedica je nekog ranijeg 

procesa odlučivanja ili je ona sama odlučivanje. Dakle, sve što radimo danas, u određenom 

trenutku   odnosno   sada   ili   je   odlučivanje   ili   realizacija   (implementacija)   ranijeg   procesa 

odlučivanja.

Odlučivanje je po samoj definiciji proces koji traje određeno (duže ili kraće) 

vrijeme, a završava donošenjem odluke. Trajanje procesa odlučivanja, zavisno od vrste odluka, 

kreće se u rasponu od djelića sekunde pa do dugotrajnijeg procesa koji se mjeri, ne samo satima 

i danima, već mjesecima pa i godinama. I dok se odluka, npr. o tome što odjenuti danas, u 

pravilu donosi u jednom trenutku, istovremeno, npr. odluka o tome koji proizvodni program 

izabrati, na koje se tržište kupaca orijentirati i slično, traje znatno duže.

Čovjek   se   stalno,   svakodnevno   susreće   s   odlučivanjem.   U   suvremenim 

uslovima rada i života, s obzirom da se živi intenzivnije i brže, i odlučivanje je neusporedivo 

češće i intenzivnije.

Sposobnost   donošenja   odluka   jest   vještina,   kao   i   svaka   druga,   koja   se 

usavršava s vremenom i iskustvom. Svaki čovjek, odnosno svako od nas, svakodnevno donosi 

desetke pa i stotine odluka, a da i ne govorimo o astronomskom broju odluka koje čovjek donese 

tokom svog života. Odlučivanje je vrlo širok pojam koji se kreće u rasponu od izbora između 

inačica – što obući danas pa sve do izbora najpovoljnije inačice – koga oženiti sutra.

1

Posljedice   pogrešno   donesenih   svakodnevnih,   rutinskih   odluka   bit   će,   u 

pravilu, male i beznačajne, za razliku od pogrešno donesenih odluka koje su od vitalnog interesa 

za svakog pojedinca, koje će biti najčešće dugotrajne, a ponekad i trajne.

Za razliku od odluka u privatnom životu čovjeka, koje se donose uglavnom 

intuitivno i tangiraju samo manji ili veći broj članova porodice, odluke u poslovnom životu ne 

1

 Mescon M., Albert M., Khedouri F.: Management, Harper and Row, New York, 1985., str. 169.

5

mogu se oslanjati samo na intuiciju, a ovisno od razine na kojoj se donose, tiču se manjeg ili  

većeg broja zaposlenih pa i svih građana neke zemlje.

Poslovno   odlučivanje   zahtijeva   više   sistematičnosti   nego   ono   u   privatnom 

životu jer se tiče većeg broja članova organizacije. Što je razina viša, gledajući s aspekta raspona 

odgovornosti, to je i odlučivanje važnije, jer se tiče velikog broja članova organizacije pa u 

slučaju pogrešne odluke to može imati katastrofalne posljedice za poduzeće kao cjelinu.

Ako npr. u procesu odlučivanja top menadžment izabere pogrešnu strategiju 

razvoja poduzeća, to će rezultirati nesagledivim dugoročnim negativnim posljedicama, ne samo 

za top menadžment, već i za sve zaposlene odnosno poduzeće kao cjelinu. Ako, nasuprot tome, 

u odlučivanju pogriješi neka niža razina menadžmenta, posljedice takvih pogrešnih odluka 

izravno će se ticati samo te niže razine menadžmenta i , eventualno posredno, i drugih u 

poduzeću.

Potreba za odlučivanjem, kako ističu H. Koontz i H. Wihrich,

2

 postoji u svim 

vrstama poslova i u svim organizacijama. Nema ni jednog radnog mjesta na kojem se ne donose 

odluke. Razlika između pojedinih radnih mjesta ogleda se u tome koliko se odluka donosi na 

pojedinim radnim mjestima i kolika je važnost i značenje tih odluka. U tom smislu razlikuju se, 

s jedne strane, menadžerska i izvršna radna mjesta, a s druge strane, radna mjesta više i niže 

razine menadžmenta.

Kod   izvršnih   mjesta   u   strukturi   njihovog   radnog 

vremena, dominirat će izvršni posao, a posao odlučivanja bit će marginalno zastupljen, za 

razliku od menadžerskih radnih mjesta kod kojih će dominirati posao odlučivanja u strukturi 

njihovog radnog vremena.

2

 J. R. Gordon, R. W. Mondy, A. Sharplin, S. R. Premeaux: Management and Organizational Behaviour, Allyn 

and Bacon, Boston etc, 1990., str. 173.

Želiš da pročitaš svih 18 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti