Treset i tresetišta u Srbiji
Seminarski rad
Treset i tresetišta u Srbiji
Autori: Mentor:
Sadržaj
Mahovinsko, izdignuto tresetište (acrohistosol).................................................7
2

Opšte karakteristike
Neprekidna stagnacija vode u čitavom profilu i iznad površine zemljišta prouzrokuje
bujan rast hidrofilne vegetacije, a istovremeno stvara trajno anaerobne uslove. U takvim
uslovima, organski ostaci se veoma teško razlažu, usled čega se nagomilavaju u obliku slabo
razložene organske mase – treseta. Taj proces se naziva paludizacija, što dolazi od latinske
reči
palus
– bara (
Boil, S. W
. et al., 1973). Ako je sloj treseta na površini deblji do 30cm,
takva zemljišta svrstavamo u klasu tresetišta, ali ako je taj sloj manji od 30cm, onda ona
pripadaju drugim klasama hidromorfnih zemljišta kao tresetna varijanta.
Horizont treseta je organogenog karaktera i sadrži preko 50% organske materije.
Treset može biti izgrađen isključivo od organske materije (98%), i tada sadrži samo onu
mineralnu materiju koju je biljka apsorbovala, a može biti izmešan sa mineralnom materijom
koja potiče iz vode u kojoj je treset nastao. Odnos organskog i mineralnog dela u tresetu može
da varira. Dogovorom je utvrđeno da se tresetom smatra samo onaj organski sloj koji sadrži
više od 30% organske materije.
Tresetni sloj ima svojstva genetičkog horizonta i označava se slovom T. Ispod T
horizonta se obično nalazi G horizont, odnosno glej horizont. Površinski slojevi T horizonta
su obično svetlo smeđe boje, jer su manje razloženi, dok dublji slojevi imaju tamniju boju i
kompaktniji su. Još dublji slojevi su tamno-smeđe do crne boje i još su više razloženi.
Obrazovanje tresetišta počelo je u Evropi posle poslednje glacijacije (pre 10000
godina). U tako dugom vremenskom periodu moglo je doći do obrazovanja tresetnog sloja i
do 10m dubine. Usled promene spoljašnjih uslova, u toku nagomilavanja treseta, menjao se i
intenzitet njegovog razlaganja, pa se pojedini delovi tresetnog horizonta mogu razlikovati po
stepenu razloženosti.
U okviru T horizonta mogu se izdvojiti sledeći podhorizonti:
T
fi
–
Fibrični podhorizont
, čine ga vlaknaste, slabo humificirane organske materije,
humificirano je manje do 1/3 organske materije
T
he
–
Hemični podhorizont
, srednje razgrađene organske materije, humificirano
između 1/3 i 2/3 organske materije.
T
s
-
Saprični podhorizont
, veoma humificirane organske materije, humificirano je
preko 2/3 organske materije.
4
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti