Proizvodnja biljaka u zaštićenom prostoru
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Medicina
Objavio Izet1949 08. januar 2014. Prijavi dokument
Uvod
Trudnoća tokom adolescencije je univerzalan i u većini zemalja sveta nepotpuno rešen problem. Učestalost adolescentne trudnoće se, ipak, veoma razlikuje među zemaljama, što se prvenstveno objašnjava nejednakim udelom mladih koji su seksualno aktivni i obimom angažovanosti društva u pripremi mladih za polni život. Zemlje s visokom učestalošću adolescentnih trudnoća odlikuje intenzivan porast učestalosti seksualne aktivnosti adolescenata sa nepostojanjem osmišljene društvene akcije koja bi doprinela kanalisanju seksualnosti mladih i prevenciji posledica. Procenjena stopa trudnoća kod adolescentkinja u Srbiji (50/1.000 devojaka 15-19 godina u jednoj kalendarskoj godini) je jedna od najviših u Evropi. Opadanje stope adolescentnih trudnoća, zapaženo u velikom broju zemalja Evrope, postignuto je pravovremenom edukacijom mladih i promocijom savremene kontracepcije, ali i motivisanjem mladih da, izbegavajući preuranjeno rađanje, ostvare bolje obrazovanje i ekonomski napredak. Trudnoća nastala tokom adolescencije ima visoku cenu, kako sa individualnog, tako i sa šireg društvenog aspekta. Zdravstvene i psihosocijalne posledice su brojne i ozbiljne, bez obzira da li će ishod trudnoće biti njen namerni prekid ili rađanje deteta
Trudnoća i rađanje tokom adolescencije
Mada je preko 90% trudnoća nastalih tokom adolescencije neplanirano, veliki broj se nastavlja i rezultuje rađanjem deteta. U Srbiji se na taj način završava polovina maloletničkih trudnoća. Rađanje u periodu adolescencije predstavlja poseban zdravstveni i psihosocijalni problem. S obzirom na to da trudnoća predstavlja posebnu vrstu fiziološkog opterećenja organizma, zbog telesne nezrelosti devojaka koje rađaju pre 18. godine života. povećana je učestalost spontanih pobačaja, prevremenih porođaja i patoloških stanja u trudnoći.
Kod adolescentkinja se trudnoća često obelodanjuje kasno, odnosno u odmaklom stadijumu. To je uslovljeno brojnim razlozima. Kod veoma mladih devojaka uzrok najčešće treba tražiti u njihovoj nezrelosti i neznanju, što im otežava da u prvim mesecima postanu svesne trudnoće. Ima adolescentkinja koje ne žele da nastave trudnoću, ali nemaju hrabrosti da zatraže pomoć, jer se boje osude okoline. Prvenstveno, da će zbog trudnoće doživeti kaznu ili odbacivanje roditelja, stigmatizaciju u svojoj vršnjačkoj grupi ili će morati da prekine školovanje. Odlažući donošenje odluke, te devojke se prvi put javljaju lekaru u uznapredovaloj trudnoći kada nema više mogućnosti da se izvrši namerni pobačaj. Prema važećim zakonskim rešenjima Republike Srbije, trudnoća se može prekinuti na zahtev trudne ženske osobe starosti 16 i više godina samo do navršenih deset nedelja gestacije. Ako je devojka mlađa od 16 godina, za izvršenje artificijalnog abortusa potrebna je saglasnost roditelja ili staratelja. Veoma je važno da trudnice adolescentnog uzrasta redovno odlaze kod lekara od početka trudnoće, jer su u povišenom riziku za nastanak poremećaja u razvoju ploda ili patološkog toka trudnoće. Zbog nezavršenog telesnog razvoja, porođaj je često otežan, a novorođenčad su niske porođajne težine i nedonesena. Zato je važno da adolescentkinja već na početku trudnoće bude upoznata sa principima pravilne ishrane i higijene tokom trudnoće, potrebom da izbegava duvan, alkohol i psihoaktivne supstance, da redovno odlazi na kontrole i pridržava se uputstava lekara i da se pripremi da postane majka. Rizici po zdravlje novorođenčeta majki adolescentnog uzrasta se prolongiraju i tokom perioda materinstva. Čak i starijoj adolescentkinji, koja je fizički sposobna da se na odgovarajući način brine o svom detetu, mogu da nedostaju emocionalna stabilnost, zrelost i iskustvo koje su preduslov materinstva. Zato se deca maloletnih majki znatno češće hospitalizuju zbog urgentnih stanja, crevnih infekcija i nezgoda tokom prvih pet godina života. Rezultati više istraživanja ukazuju da deca iz trudnoća adolescentkinja češće imaju usporeni psihomotorni razvoj, sporije se socijalizuju i skloni su maloletničkoj delinkvenciji, a ispoljavaju tendenciju da i sami prerano postanu roditelji. Mladi koji postanu roditelji tokom adolescencije obično prekidaju školovanje I smanjene su im šanse da se ostvare na nekim drugim životnim poljima. Ukoliko se između mladih u takvoj situaciji ostvari zajedništvo, često se završava raskidom i razvodom.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.