Ugovor o djelu

UVOD
Ugovor o djelu je obligacioni ugovor regulisan Zakonom o obligacionim odnosima (ZOO, „Sl. list SFRJ“, br. 29/78, 39/85, 45/89 i „Sl. list SRJ“, br. 31/93) od Člana 600.- Člana 629. U ovom radu ćemo, u skladu sa pomenutim Zakonom i svrhom ovog rada, obraditi pojam i obilježja ugovora o djelu, način zaključivanja, obaveze poslenika i naručioca posla, rizik i odgovornost za nedostatke, kao i prestanak ugovora.

POJAM, OBILJEŽJA I ZNAČAJ UGOVORA O DJELU
POJAM UGOVORA O DJELU
Ugovorom o djelu poslenik (preduzimač, izvođač radova) se obavezuje da obavi određeni posao, kao što je izrada ili opravka neke stvari ili izvršenje nekog fizičkog ili intelektualnog rada i sl., a naručilac se obavezuje da mu za to plati nknadu. (Čl. 600, ZOO).
Ugovarač koji se obavezuje da izvrši neku radnju i njome postigne određeni rezultat tj. da nešto napravi, naziva se poslenik (preduzimač, preduzetnik), a ugovarač koji se obavezuje dati za to naknadu naziva se naručilac (naručitelj posla).
Pojam ugovora dat u Zakonu o obligacionim odnosima možemo smatrati nepotpunim jer nije riječ samo o obavljanju posla nego i o izradi određenog djela. Cilj zaključenja ovog ugovora je u tome da određenom radnjom poslenik postigne određeni rezultat, stoga je predmet ugovora rezultat koji treba radom postići a ne sam po sebi rad.
Budući da je predmet ugovora o djelu izvršenje određenog posla, taj posao može obuhvatati najrazličitije stvari i to: izrada neke stvari (šivenje odjela, pravljenje stola i sl.), popravka neke stvari (popravka računara, automobila, veš mašine i sl.), izvršenje fizičkog rada (prenošenje stvari iz jednog stana u drugi, kopanje kanala i sl.) i izvršenje intelektualnog rada (držanje predavanja, izrada umjetničkog djela i sl.). Iako je predmet govora o djelu najčešće izrada materijalnih predmeta, predmet ovog ugovora može biti i nematerijalna produkcija kao što je na primjer pjevanje u horu.
Ugovor o djelu se može zaključiti i sa više izvođača. U situaciji kad svaki izvođač djeluje samostalno i nezavisno od drugih može se zaključiti više pojedinačnih ugovora, tako da ako bi jedan od uzvođača odustao ili ne bi ispunio uslove ugovora, posao bi se u svakom slučaju mogao odraditi. Nasuprot tome, moguće je da svi izvođači rade zajedno i da se njihov rad cijeni kao jedan. U tom slučaju, odustajanje od posla ili neispunjavanje obaveza jednog izvođača može da ugrozi izvršenje cijelog posla i postizanje ugovorenog rezultata.
Ugovor o djelu je regulisan u svim većim građanskim kodifikacijama , a i Rimsko pravo je poznavalo ugovor o djelu pod nazivom locatio conductio operis i to kao jedan od oblika ugovora o najmu. Na prostorima bivše Jugoslavije, do stupanja na snagu ZOO, na ugovor o djelu primjenjivana su pravna pravila imovinskog prava. Pojedini stariji teoretičari ugovor o djelu svrstavaju u jednu od podvrsta ugovora o službi, dok ga drugi posmatraju kao podvrstu ugovora o radu .
Iz grupe ugovora koji potiču iz ugovora o djelu treba navesti ugovor o građenju (čl.630–647,  ZOO), ugovor o prijevozu (čl. 648–685, ZOO), ugovor o kontroli robe i usluga (čl. 847 – 858, ZOO) i dr.