Odlomak

UVOD
Čini se da je globalizacija svuda oko nas – ona je tu kada upalimo TV, kada otvorimo novine, tema razgovora dok čekamo u redu.
Šta je globalizacija? Dati odgovor na ovo pitanje veoma je težak zadatak, obzirom da ni u stručnim krugovima ne postoji usklađenost oko definicije globalizacije. Sigurno je da problem leži u prirodi samog fenomena globalizacije koji je izuzetno kompleksan i višedimenzionalan. To omogućuje da se sam fenomen sagleda iz velikog broja različitih uglova, te u tom smislu, autori različitih teorijskih pravaca često naglašavaju neke aspekte globalizacije, zanemarujući druge, da bi dokazali svoje unapred određeno mišljenje. Deo takvih teorija svakako ima ideološku osnovu sa ciljem da istakne samo dobrobit globalizacije ili da predstavi globalizaciju kao prirodan proces, nezavisan od struktura moći.
Fenomen globalizacije predstavlja značajan izazov za ekonomsku nauku. Globalizacija svetske privrede predstavlja proces čije posledice daleko nadilaze ekonomsku sferu savremenog društva i koji je danas predmet raznih multidisciplinarnih istraživanja. Kao svojevrsni megatrend koji u mnogome opredeljuje tekuće međunarodne ekonomske tokove, globalizacija je nametnula nove izazove i samoj ekonomskoj teoriji.
Globlizaciju karakteriše sve veća međuzavisnost nacionalnih ekonomija sa svetskom privredom. Zemlje u svetu su povezane u multidimenzionalnu mrežu ekonomskih, socijalnih i političkih veza. Zahvaljujući profitu, kao pokretačkom motivu proizvodnje, bilo je neophodno da se stvori svetsko tržište i da na taj način najveći broj zemalja i područja sveta bude povezan različitim oblicima međusobnih ekonomskih odnosa.
Integracije pojedinih zemalja su značajan podsticaj procesu globalizacije. Pravi se razlika između četiri faze u regionalnoj ekonomskoj integraciji: stvaranje zone slobodne trgovine, stvaranje carinske unije, gde se stvara zajednički sistem carina i kvota, stvaranje ekonomske unije i zajedničko tržište. Svetsko tržište je skup odnosa ponude i tražnje robe, usluga, novca, kapitala i drugih finansijskih elemenata i sl. izvan granica nacionalne
ekonomije. Odnose razmene na svetskom tržištu determinišu odnosi među ljudima. Ti odnosi su promenjivi i formiraju se mimo volje ljudi. U tom smislu se razlikuju: svetsko tržište u predkapitalističkim odnosima proizvodnje, svetsko tržište u uslovima kapitalističkih produkcionih odnosa i savremeno svetsko tržište gde se susreću ponuda i tražnja iz nacionalnih ekonomija sa razilčitim društvenim sistemima.
Koristeći razne resurse i uz razne faktore, na razne načine, globalizacija i privredni rast, u današnjem svetu, predstavljaju dve neodvojive pojave. Uticaj globalizacije je višestruk i, može se slobodno reći, on određuje nivo privrednog razvoja neke zemlje.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari