Baze podataka

AKADEMIJA STRUKOVNIH STUDIJA JUŽNA SRBIJA

Odsek za poslovne studije BLACE

SEMINARSKI RAD – Praktična nastava 3

BAZE PODATAKA

Mentor Blace Student

Violeta Milićević 2021 Svetislav Đorđević 41/18p

SADRŽAJ

1.1

Osnovni pojmovi vezani uz baze podataka……………………………………...3

1.1.1 Baza podataka, DBMS, model podataka………………………………………...3

1.1.2 Ciljevi uvođenja baza podataka………………………………………………….4

1.1.3 Arhitektura baze podataka……………………………………………………….5

1.1.4 Jezici za rad s bazama podataka…………………………………………………6

1.1.5 Poznati softverski paketi za rad s bazama podataka……………………………..8

1.2

Životni ciklus baze podataka…………………………………………………….9

1.2.1 Analiza potreba…………………………………………………………………..9

1.2.2 Modeliranje podataka…………………………………………………………….9

1.2.3 Implementacija………………………………………………………………….10

1.2.4 Testiranje………………………………………………………………………..10

1.2.5 Održavanje………………………………………………………………………10

2.1 MS Access………………………………………………………………………11

2.1.1 Tabele……………………………………………………………………………12

2.1.2 Definicija polja tabele…………………………………………………………...12

2.1.3 Izveštaji………………………………………………………………………….13

Zaključak………………………………………………………………………...15

LITERATURA…………………………………………………………………..16

1.1.2 Ciljevi uvođenja baza podataka

Pomenuto je da baze podataka predstavljaju viši nivo rada s podacima u odnosu na
klasične programske jezike. Taj viši nivo rada ogleda se u tome što tehnologija baza
podataka nastoji ispuniti sledeće ciljeve:

Fizička nezavisnost podataka. Razdvaja se logička definicija baze od njene stvarne
fizičke građe. Znači, ako se fizička građa promeni (npr, podaci se prepišu u druge
datoteke na drugim diskovima), to neće zahtevati promene u postojećim aplikacijama.
Logička nezavisnost podataka. Razdvaja se globalna logička definicija cele baze
podataka od lokalne logičke definicije za jednu aplikaciju. Znači, ako se logička
definicija promeni (npr, uvede se novi zapis ili veza), to neće zahtevati promene u
postojećim aplikacijama. Lokalna logička definicija obično se svodi na izdvajanje samo
nekih elemenata iz globalne definicije, uz neke jednostavne transformacije tih
elemenata.

Fleksibilnost pristupa podacima. U starijim mrežnim i hijerarhijskim bazama, staze
pristupanja podacima bile su unapred definisane, dakle korisnik je mogao pretraživati
podatke jedino onim redosledom koji je bio predviđen u vreme projektovanja i
implementiranja baze. Danas se zahteva da korisnik može slobodno prebirati po
podacima, te po svom nahođenju uspostavljati veze među podacima. Ovaj zahtev
zadovoljavaju jedino relacione baze.

Istovremeni pristup do podataka. Baza mora omogućiti da veći broj korisnika
istovremeno koristi iste podatke. Pritom ti korisnici ne smeju ometati jedan
drugoga, te svaki od njih treba da ima utisak da sam radi s bazom.

Čuvanje integriteta. Nastoji se automatski sačuvati korektnost i konzistencija
podataka, i to u situaciji kad postoje greške u aplikacijama, te konfliktne istrovremene
aktivnosti korisnika.

Mogućnost oporavka nakon kvara. Mora postojati pouzdana zaštita baze u slučaju
kvara hardvera ili grešaka u radu sistemskog softvera.

Zaštita od neovlašćenog korišćenja. Mora postojati mogućnost da se korisnicima
ograniče prava korišćenja baze, dakle da se svakom korisniku regulišu ovlašćenja šta on
može a šta ne raditi s podacima.

Zadovoljavajuća brzina pristupa. Operacije s podacima moraju se odvijati dovoljno
brzo, u skladu s potrebama određene aplikacije. Na brzinu pristupa može se uticati
odabirom pogodnih fizičkih struktura podataka, te izborom pogodnih algoritama za
pretraživanje.

Mogućnost podešavanja i kontrole. Velika baza zahteva stalnu brigu: praćenje
performansi, menjanje parametara u fizičkoj građi, rutinsko pohranjivanje rezervnih
kopija podataka, regulisanje ovlašćenja korisnika. Takođe, svrha baze se vremenom
menja, pa povremeno treba podesiti i logičku strukturu. Ovakvi poslovi moraju se
obavljati centralizovano. Odgovorna osoba zove se administrator baze podataka.
Administratoru treba da stoje na raspolaganju razni alati i pomagala.

1.1.3 Arhitektura baze podataka

Arhitektura baze podataka sastoji se od tri "sloja" i interfejsa (sučelja) među slojevima,
kao što je prikazano na slici 1.1. Reč je o tri nivoa apstrakcije.

Lokalni logički nivo

Globalni logički nivo

Fizički nivo

Slika 1. Arhitektura baze podataka