1
5. Elektroni
č
ki generatori ultrazvu
č
nog napona
Ultrazvu
č
ni pretvara
č
i su vezani na odre
đ
eni dio elektroni
č
kih
sklopova, naj
č
eš
ć
e pomo
ć
u koaksijalnog kabla.
Blok dijagram cijelog sustava je prikazan na sljede
ć
oj slici.
Sustav se može podijeliti na
č
etiri odvojena sustava: kontrola i
prikazivanje stanja, elektri
č
ni pretvara
č
ki sustav, fazna
regulacija i konverzija snage.
Memorija mikroprocesora sadrži potrebne podatke ako je npr.
potrebno promijeniti fokus ultrazvuka.
Pretvara
č
ki dio sadrži mrežu za transformaciju impedancije i
pretvara
č
. Mreža za transformaciju ima nekoliko prednosti:
a) transformacijom impedancije pove
ć
ava se prijenos
maksimalne snage iz poja
č
ala prema pretvara
č
u;
b) protok snage kroz takvu mrežu se može mjeriti
upotrebom jednostavnih elektri
č
kih krugova
c) mreža omogu
ć
uje jednaku opskrbu snage svakom
pojedinom elementu niza.
Poja
č
alo je opremljeno odgovaraju
ć
om faznom povratnom
petljom (PLL) pomo
ć
u koje se kompenziraju promjene snage
zbog promjene radne frekvencije pretara
č
a, a do koje je došlo
zbog termi
č
kih utjecaja.
2
6. OP
Ć
A PRIMJENA ULTRAZVUKA
6.1 ISPITIVANJE MATERIJALA BEZ RAZARANJA
To je jedna od važnijih primjena.
Primjenom ultrazvuka mogu
ć
e je ošte
ć
enje ne samo
ustanoviti nego i lokalizirati i ispitati.
Nehomogenosti u materijalu se pokazuju kao sjene na putu
UZ vala, a nastaju zbog refleksije i disperzije vala.
Nehomogenosti su
č
esto pokazatelj ošte
ć
enja koje
smanjuje
č
vrsto
ć
u materijala.
Ispitivanje bez razaranja omogu
ć
uje uštedu materijala i
brze procjene kvalitete, što drasti
č
no smanjuje troškove.
Kod ispitivanja kvalitete materijala upotrebljavaju se
relativno mali ultrazvu
č
ni intenziteti. Zvu
č
na energija
mora biti tolika da su promatrani signali jasno prikazani u
odnosu na šum i smetnje.
Ukupni intenzitet kod ponekog ispitivanja ili mjerenja
može biti i ve
ć
e snage kako bi se postigla dovoljna
osjetljivost i na ve
ć
im udaljenostima, ili u neprikladnim
medijima.
Ipak se i tada može smatrati da ne dolazi do nelinearnih
efekata.
Neka pogreška u materijalu se može smatrati
diskontinuitetom od
č
ije površine se UZ val reflektira u
nekoj mjeri. Zbog toga
ć
e i amplituda prolaznog signala biti
manja od ukupne odaslane.
Pogreška se može ustanoviti i promatraju
ć
i reflektirani
signal. Tada
ć
e odašilja
č
ki i prijemni pretvara
č
i biti na istim
stranama predmeta (sl. 6.1.1.)
