Prof. dr. Mujo Slatina
SEMINARSKI I DIPLOMSKI RAD U UNIVERZITETSKOJ NASTAVI
Pojam
Sastavni dio studija je izrada pismenih radova kao što su referati, seminarski i
diplomski radovi.
Referat
je najniža kategorija pismenog rada kojeg rade studenti. Svrha referata je da
se student šire ili dublje upozna sa sadržajima odre
đ
enog nastavnog programa i da se
postepeno uvodi u stru
č
ni rad. Struktura mu je sli
č
na seminarskom radu, a optimalni
opseg je 5-6 stranica teksta u normalnom proredu.
Seminarski rad
je relativno samostalna i stru
č
na obrada odre
đ
ene teme/problema
koju/kojeg bira sam student, ili sugerira predmetni nastavnik. Izrada ove vrste rada ne
sastoji se samo u interpretaciji tu
đ
ih misli i ideja, nego i u samostalnom prou
č
avanju,
promatranju, razmišljanju, ispitivanju, istraživanju i zaklju
č
ivanju. Student je dužan
izraditi jedan ili više seminarskih radova iz predmeta koji su utvr
đ
eni nastavnim
programom i pravilnikom o režimu studija. Optimalni opseg seminarskog rada je 15-20
stranica teksta u normalnom proredu.
Diplomski rad
je kompletna metodološka vježba u kojoj student potvr
đ
uje svoja
ukupna metodološka znanja i prezentira »svoja« saznanja i odgovaraju
ć
u kreativnost. U
ovoj vrsti rada student/apsolvent posebno pokazuje vlastite metodološke, interpretativne i
pisano komunikativne sposobnosti. Diplomski rad je pisani sastav u kome student
obra
đ
uje temu koja je u uskoj vezi s predmetom studija. Od seminarskog rada razlikuje se
samo po nivou obrade. Student/apsolvent može da analizira neko pitanje, neku temu koja
se problemski definira ili se na samom terenu prikupljaju odre
đ
eni podaci anketiranjem,
intervjuiranjem, promatranjem, snimanjem stanja, prou
č
avanjem odre
đ
enih slu
č
ajeva,
mjerenjem, akcionim istraživanjem itd. Prema tome, diplomski rad je samostalno stru
č
no
djelo studenta/apsolventa u kojem, pod voditeljstvom mentora, student obra
đ
uje utvr
đ
enu
temu. Optimalni opseg diplomskog rada je 30 - 50 stranica teksta u normalnom proredu.
Smisao i zna
č
aj izrade seminarskog i diplomskog rada
U
č
enje je aktivnost i
˝
angažiranje
˝
u okvirima nastavnog predmeta. Studiranje je
aktivnost i
˝
angažovanje
˝
oko nauke. Studiranje dakle nije školsko u
č
enje ve
ć
naukovanje
(izu
č
avati, prou
č
avati, udubljivati se u problem, pažljivo promatrati, razmišljati, tragati,
otkrivati, ispitivati, istraživati, studiozno analizirati, sa studijem raditi i sl.). Ovi termini
č
ine porodicu pojma »naukovanje«. Iz same logike studiranja proisti
č
e da univerzitetska
nastava od samog po
č
etka studija mora biti prožeta tragala
č
kim i istraživa
č
kim aktima.
Seminarski rad je odgovaraju
ć
i pisani rad koji je nastao kao rezultat korištenja
nekih od pojmova iz porodice pojma naukovanje. Ozbiljnost ovog rada raste u toku
studija. Brucoš ne može imati istu zada
ć
u kao student IV godine ili apsolvent. No, bez
obzira na ovo razlikovanje, seminarski rad treba da bude vježba prelaza u
č
enja u
studiranje. On mora biti odgovaraju
ć
i stupanj studioznijeg i dubljeg prou
č
avanja pitanja,
brižljivo i znala
č
ki napisan rad o onome što se analiziralo i/ili ispitivalo/istraživalo.
1
U ovoj
postepenoj transformaciji procesa u
č
enja u proces studiranja student se
poti
č
e
da
2
samostalno prosu
đ
uje i donosi odluke koje
ć
e imati djelotvorni u
č
inak na njegovo
studiranje i stavlja se u situaciju
osamostaljivanja
i preuzimanja
odgovornosti
za na
č
in i
kvalitetu studiranja. Seminarski rad je jedan od na
č
ina
prijenosa
istraživa
č
kog duha
na
studente, diplomski je
potvrda
ovog prijenosa. Na ovaj na
č
in se student osloba
đ
a stroge
kontrole putem instrukcija i naredbi, a dovodi u situaciju da
osjeti
slobodu iskazivanja
vlastitih ideja, mišljenja i stavova, i da
upotrijebi
u sebi »skrivene« sposobnosti.
Kroz izradu seminarskog rada student razvija odre
đ
ena interesovanja i potrebe za
proširivanjem i produbljivanjem znanja, i stje
č
e prava iskustva u pisanju stru
č
nih radova i
razvija metodološku i kulturu pisanja. Seminarskim radom student treba pokazati
sposobnost teorijskog i prakti
č
kog znanja te sposobnost da se služi aktualnom literaturom
u pismenoj obradi teme. Prema tome, seminarski rad u univerzitetskoj nastavi namijenjen
je samostalnom prou
č
avanju odre
đ
enih pitanja, relativno samostalnom rješavanju
odre
đ
enih zadataka i problema uz korištenje razli
č
itih izvora saznanja. Seminarski rad je
dugotrajnije bavljenje temom koje rezultira odgovaraju
ć
im »izvještajem«.
Nakon položenih ispita, izrade seminarskih radova i izvršenih drugih obaveza u
toku studija student/apsolvent diplomskim radom treba da pokaže sposobnost samostalnog
rješavanja nekog kompleksnijeg problema, da manifestira svoje snalaženje pri rješavanju
teorijskih i prakti
č
nih problema. Diplomski rad treba da pomogne diplomantima da se
brže i lakše uklju
č
uju u istraživa
č
ki rad. Ukoliko studente uklju
č
ujemo u istraživa
č
ke
projekte u toku studija i diplomski radovi budu rezultat ovog uklju
č
ivanja, ukoliko su
predmet diplomskih radnji realni problemi škole i nastave, utoliko ova vrsta rada dobiva
na zna
č
aju i smislu. Posebno se na ovaj na
č
in mogu dobro razvijati mladi talentirani
istraživa
č
i.
2
Iako se seminarski, diplomski i specijalisti
č
ki rad me
đ
usobno razlikuju po nivou
obrade teme/problema, vezuje ih zajedni
č
ka logika - sli
č
ni su nau
č
nom istraživanju. Po
svom metodološkom karakteru izrada ovih radova vrši se po logici nau
č
ne metodologije.
Ta, manje-više prihva
ć
ena logika, iskazuje se kroz nekoliko faza:
1.
Izbor predmeta istraživanja, tj. teme ili problema
2.
Formuliranje predmeta istraživanja
3.
Definiranje predmeta istraživanja
4.
Cilj i zadaci ispitivanja/istraživanja
5.
Postavljanje hipoteza
6.
Uzorak
7.
Metode analize i/ili prikupljanja podataka
8.
Metoda prezentiranja istraživa
č
kih rezultata - pisanje diplomskog rada.
1. Uo
č
avanje i izbor predmeta istraživanja
Prvo pitanje koje se javlja pri izradi seminarskog/diplomskog rada jeste – Šta
ć
e se
uzeti za predmet istraživanja
3
(koje pitanje, koja tema ili koji problem zaslužuju
analiziranje, ispitivanje i/ili istraživanje)? Prva teško
ć
a je, dakle,
uo
č
iti problem
koji može
biti obra
đ
en u seminarskoj/diplomskoj pisanoj formi. Za po
č
etnike ovo nije baš tako
bezazlena poteško
ć
a. Neiskusne i mlade istraživa
č
e raspoznajemo po tzv. »
sljepilu za
probleme
«.
4
Za uo
č
avanje predmeta istraživanja neophodne su, dakle, odre
đ
ene
sposobnosti i znanja. Zato nije teško shvatiti što je »sljepilo za probleme« „
č
esto pra
ć
eno
4
1974:48). Kao što student
č
itaju
ć
i djela može uo
č
iti neki problem, tako i svojim
neposrednim promatranjem ili sudjelovanjem u odgojnim i/ili obrazovnim aktivnostima
može tako
đ
er zapaziti neki problem. Upoznavaju
ć
i radove Williama Glassera student
može primijetiti da ovaj nau
č
nik ima dva djela koja nose naslov “Teorija kontrole“ i
”Teorija izbora“ pa samim ovim naslovima biti zainteresiran za odgovore na pitanja: Da li
je ovdje rije
č
o razli
č
itim teorijama ili nije? Ako se radi o razli
č
itim teorijama, po
č
emu se
one razlikuju i zašto ih obje treba primjenjivati u podru
č
ju odgoja/obrazovanja? Da li je
ovdje rije
č
o istoj teoriji? S obzirom da je prvo djelo objavljeno 1984., a drugo 1998, da li je
autor promijenio naziv svoje teorije? Ako je to u
č
inio, koji su bili razlozi da teoriju
kontrole preimenuje u teoriju izbora itd.? Isto tako, obavljaju
ć
i profesionalnu praksu,
student može zapaziti neki problem. Recimo primjeti da se u dvije osnovne škole na istom
nastavnom predmetu pojavljuje razli
č
it broj izostanaka. U jednoj školi u
č
enici VIII razreda
su napravili pet puta više (ne)opravdanih izostanaka sa
č
asova odre
đ
enog nastavnog
predmeta nego u
č
enici VIII razreda na istom tom predmetu u drugoj osnovnoj školi.
Student se može zainteresirati što je razlog ovoj »
č
udnoj« pojavi? Otkuda dolazi ovakva
razlika? I jedan i drugi problem može se obraditi i u formi seminarskog i diplomskog rada.
Dakako, ovom identifikacijom nije još formuliran niti definiran predmet
ispitivanja/istraživanja.
Da bi studenta doveli u situaciju ovog traženja, potrebno ga je uputiti na razli
č
ite
izvore, naprimjer:
™
analiza programskih nastavnih sadržaja
™
analiza odre
đ
ene oblasti znanja
™
upu
ć
ivanje na izvršena istraživanja
™
ekstenzivno
č
itanje - pregled odre
đ
ene literature
™
prou
č
avanja i analiza nau
č
nih
č
lanaka, polemika, rasprava, prikaza i osvrta
™
posjete edukacijskim institucijama
™
promatranja i prisustva promocijama knjiga, sastancima, seminarima i sl.
™
bibliografije radova iz odre
đ
ene nau
č
ne oblasti
™
informacije biblioteka
™
internet
™
radove odre
đ
ene literature
™
kroz predavanja, razgovore i diskusije nastavnik upoznaje studente s
odre
đ
enim nau
č
nim saznanjima sugeriraju
ć
i na
č
ine traganja za odre
đ
enim
pitanjima, zadacima i problemima koji mogu biti predmetom razli
č
itih
obrada (referati, koreferati, promatranje, uspore
đ
ivanja, seminarske obrade
itd.).
Kiteriji za izbor predmeta istraživanja
Kada se radi o izradi seminarskog/diplomskog rada onda se moraju zadovoljiti dva
nužna zahtjeva: a) kandidat treba da pokazuje interesiranje za odre
đ
enu temu i b) profesor
treba da bude spreman da mu iza
đ
e u susret. U ovakvim slu
č
ajevima važni su slijede
ć
i
kritriji za izbor predmeta istraživanja:
™
tema mora odgovarati interesovanjima i intelektualnoj radoznalosti studenta;
5
™
tema treba biti važna za podru
č
je koje se studira i u tijesnoj vezi sa ispitima koje
je student polagao, literaturom koju je koristio;
™
tema treba da bude u odre
đ
enoj mjeri novstvena (izbjegavati nepotrebna
ponavljanja);
™
izvori na koje se student upu
ć
uje moraju biti dostupni i uskla
đ
eni sa njegovim
sposobnostima i materijalnim mogu
ć
nostima;
™
metodološki okvir istraživanja mora biti uskla
đ
en sa iskustvom studenta;
™
vrijeme izrade rada (ne treba za diplomske radnje uzimati probleme koji traže
longitudinalni karakter istraživanja).
9
Mentorova zloupotreba
Kada student nema priliku da bira temu u skladu sa svojim interesiranjem, tj. kada
mentor predlaže temu za izradu seminarskog/diplomskog rada radi svoje li
č
ne koristi,
onda je rije
č
o mentorskoj zloupotrebi. Ovo se obi
č
no dešava kada su mentoru potrebni
odre
đ
eni podaci za neki njegov rad. On može više godina da usmjerava sve diplomske
radove na problem koji zanima njega a ne studenta. „Mentor je potpuno obuzet svojom
temom i name
ć
e je kandidatu koji za nju nema nikakvo interesovanje. Student tako
postaje vodonoša koji naporno radi na skupljanju gra
đ
e koju
ć
e kasnije drugi obraditi.
Mada
ć
e njegov rad biti sasvim skroman, mentor
ć
e u kona
č
noj obradi i sre
đ
ivanju
upotrijebiti nešto od prikupljenog materijala, ali ne
ć
e navesti ime studenata, izme
đ
u
ostalog i zato što mu se ne može pripisati nijedna originalna ideja“ (Eko, 2000:46). Ovo je,
kako Eko kaže, krajnje neugodna situacija. S razlogom ovaj autor za primjer ove neugode
izdvaja i ovaj primjer: „Mentor je nepošten, primorava studente da rade za njega, a onda
beskrupulozno koristi njihov rad kao svoj. Ponekad je rije
č
o nepoštenju
skoro
u dobroj
namjeri: mentor je pratio rad s interesovanjem, dao mnoge prijedloge, i poslije izvjesnog
vremena ne razlikuje više ideje koje je sam sugerirao od onih koje je dao studnet, kao što
poslije žu
č
ne kolektivne diskusije o odre
đ
enoj temi nismo u stanju da razlikujemo
ubje
đ
enja s kojima smo krenuli u diskusiji od onih do kojih smo došli u stimulativnoj
rasparvi“ (Eko, 2000:46).
Vrijeme izbora teme
Na studiju 3+2 vrijeme za biranje teme diplomskog rada je šesti, odnosni deveti
semestar. Petogodišnji studij traži ve
ć
i stupanj metodološke kulture i ozbiljniji diplomski
rad. Zato do kraja devetog semestra trebalo bi sa
č
initi i odbraniti idejni projekt. (Izradi
diplomskog rada prethodi izrada tzv. idejnog projekta kojeg student brani pred kolegama
koji su s njime na godini studija i svojim mentorom.) Tako
đ
er, ovo je vrijeme u kome se
može promijenti i tema i mentor. Student može naknadno otkriti probleme koje nije u
stanju savladati pa mu je ova promjena na
č
in prevazilaženja iskrslih poteško
ć
a (npr. izrada
teme traži materijalna ulaganja koja prevazilaze mogu
ć
nosti studenta).
2. Formuliranje teme/predmeta istraživanja
Predmet
istraživanja
je
specifi
č
an problem. On se temelji na društvenoj i
znanstvenoj aktualnosti, ali i na znatiželji onog koji istražuje. Znatiželja koja se može
7
sa
č
initi poduga
č
ak spisak imena i pregled važe
ć
ih pedagoških mišljenja ili iznijeti
originalni stav i biti uvijek optuživan za neoprostive propuste. Moglo bi se izna
ć
i pregršt
primjedbi i optužbi: da smo bili nemarni ili da ne poznajemo problem jer nismo spomenuli
ovo ili ono ime koje ve
ć
ina ili neko smatra bitnim, da smo
č
itavo poglavlje posvetili tzv.
»minornim« autorima, da u fusnotama i literaturi nismo naveli zna
č
ajna imena itd. I ne
samo to. Može nas se optužiti da smo propust napravili svjesno, iz ovih ili onih razloga.
Savjet
:
Prije nego se odlu
č
iš za seminarski/diplomski rad zahtijevaj od nastavnika da
zajedno napravite kra
ć
u vježbu: sužavanje i širenje predmeta ispitivanja/istraživanja.
Za vježbu:
Oblici obrazovanja nastavnika u Evropi
Oblici obrazovanja nastavnika u zemljama tranzicije
Oblici obrazovanja nastavnika u Bosni i Herecegovnini
Oblici obrazovanja nastavnika u Bosni i Herecegovnini poslije
Dejtonskog sporazuma
......................................................................................................................
......................................................................................................................
......................................................................................................................
Osposobljavanje nastavnika matematike za interaktivno u
č
enje
Primjeri loše formuliranih tema (emotivne, polemi
č
ke i površne teme)
Loše formulirane teme su one koje „imaju krajnje retori
č
ki, unaprijed odre
đ
en
karakter, s polemi
č
kim i emotivnim tonom, neprera
đ
enim iskustvom i drugim nenau
č
nim
elementima“ (Good-Scates, 1967:71). Loše su i duge formulacije tema. Za ilustaraciju
ć
emo navesti par primjera. Evo jednog takvog: “
Diskriminativna analiza nekih
psihomotori
č
kih dimenzija kod ispitanica koje stalno žive u Sarajevu i ispitanica koje su
1992. godine napustile Sarajevo i do 1996. godine živjele izvan Bosne i Hercegovine
”.
12
Ova formualcija ima više nedostataka. Ona je ne samo previše duga
č
ka, nego je i stil
deskripitivno neprimjeren za doktorsku disretaciju; naslov više zvu
č
i žurnalisti
č
ki nego li
nau
č
no; rije
č
'nekih' ne bi trebalo upotrebljavati u naslovu teme itd. Isti je slu
č
aj s
formulacijom “
Suština filozofskih, humanih, pravnih, pedagoških, psiholoških,
ekonomskih i dr. savremenih polazišta u zagovaranju individualizacije i inkluzije
”.
13
U njoj
se nabraja i ne dovršava nabrajanje polazišta. Nema ni logi
č
kog niti metodološkog
opravdanja da se u formulaciji teme vrše nabrajanja. Posebno je metodološki nedopustivo
da u naslovu stoje skra
ć
enice kao dr. (drugo), sl. (sli
č
no), itd. (i tako dalje). Rije
č
»zagovaranje« tako
đ
er šteti logi
č
ko-metodološkoj formulaciji teme. Iz naslova se ne vidi na
što se odnose pojmovi inkluzije i individualizacije itd. Izrazi nenau
č
nog, emotivnog ili
retori
č
kog karaktera ne smiju se pojavljivati u formulaciji ni u seminarskim, diplomskim i
specijalisti
č
kim radovima, a pogotovo ne u magistarskim ili doktorskim disertacijama.
14
Prema tome, formulacija teme treba da ima svoju
jezi
č
ku, stilsku, logi
č
ku i metodološku
jasno
ć
u i ta
č
nost
.
