Planiranje saobraćaja
2
UNIVERZITET FIMEK NOVI SAD
Smer: Drumski saobraćaj I transport
Predmet: Planiranje saobraćaja
BROJANJE SAOBRAĆAJA
MENTOR
:
STUDENT:
Doc.
Planiranje saobraćaja
3
SADRŽAJ:
1.
UVOD
………………………………………………………………………………….…………...……..4
2.
BROJANJE SAOBRAĆAJA
…………………………………………………………………..……..…..4
2.1. Ručno brojanje saobraćaja………………………………………………………………………..5
2.2.Automatsko brojanje saobraćaja…………………………………………………………………..7
3.
NAČIN PRIKAZIVANJA OPTEREĆENJA NA RASKRINICI
……………………………..…...….…......8
3.1
Tabelarno prikazivanje opterećenja na raskrsnici
…………………………………………..8
3.2.
Grafičko prikazivanje optrećenja na raskrsnici
………………………………………….....8
4. STALNO I DOPUNSKO BROJANJE SAOBRAĆAJA
……………………………………………...10
5. FAKTORI VIBRACIJA SAOBRAĆAJA
……………………………………………………….……...11
6. PROGNOZA PROSEČNOG GODIŠNJEG SAOBRAĆAJA
………………………………………..11
7. ZAKLJUČAK
…………………………………………………………………………………….……….12
8. LITERATURA
…………………………………………………………………………………….………13
Planiranje saobraćaja
5
2.1. Ručno brojanje saobraćaja
Ručno brojanje obavljaju fizička lica na određenoj deonici puta ili raskrsnici. Ručno
brojanje se obavlja na više načina:
a) Brojanje pomoću brojačkih listića –
podaci se upisuju u listić ručno u različite
kolone, listić se najčešče sastoji od naziva, mesta brojanja, vremena u kome se
vrši brojanje, kolone za broj ii vrstu vozila. Ovaj način brojanja je najbolji I
najefikasniji kod brojanja saobraćaja na raskrnicama, jer je na taj način možemo
utvrditi koji broj vozila ide levo,koji desno I koji broj vozila produžuje parvo.
b) Metoda beleženja registarskih oznaka –
na odgovarajučim mestima deoniceputa
brojači beleže registarske oznake svih vozila koja prolaze. Ova metoda je
korisnika da bi se uporedio broj voila iz drugih registarskih pdoručja sa brojem
vozila iz područja u kojem se brojanje vrši.
c) Metoda obeležavanje vozila nalepnicom –
za sprovođenje ove metode potrebno
je zaustavljanje vozila što predstavlja veliki nedostatk. Brojanje se izvodi tako što
se vozila zaustavljaju obično na prelazima u gradove I postavljaju se pitanja
vozačima kako bi se utvrdilo svrha I cilj putovanja, da liće se u gradu zadržati
duže ili kraće vreme ili će tranzitirati kroz grad. Na osnovu dobijenih odgovora sa
unutrašnje strane vetrobranskog stakla nalepsi se nalepnica odgovarajuće boje
sa upisanim vremenom ulaska u posmatrano područje. Pri izlasku iz područja
nalepnice se vraćaju I u njih se upisuje vreme izlaska. Još jedan nedostatak ove
metode jeste što se ne može brojati gradski saobraćaj.
Vreme trajanja brojanja određuje se u zavisnosoti od svrhe brojanja, te imamo:
Kratkotrajno, odnosno kratkoročno i
Dugoročno brojanje
Kratkoročno brojanje od pola sata do 2h korisniti se najčešće za utvrđivanje veličine
protoka u časovima vršnog opterećenja.
Za utvrđivanje merodavnog dnevnog opterećenja dovoljno je brojanje od 16h.
Za dugotrajno brojanje u toku čitave godine pogodno je izabrati automatsko brojanje
pomoću elektronskih uređaja.
Da bi se brojanje na brojačkim mestima obavilo jeftinije I za kraće vreme potrebno je
stalno brojanje samo na malom broju brojačkih mesta. Rezultat takvih brojanja na
ključnim brojačkim mestima oogučuju zajedno sa rezultatima kratkotrajnih brojanja sa
ostalih brojačkih mesta izvođenja zaključka o celokupnom toku saobraćaja. U zavisnosti
od cilja, brojanje se može organizovati:
