www.nasciturus.com
MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO
1.Pravila za uređivanje situcija s međ. obilježjem?
a) kolizijska pravila = upućuju na primjenu mjerod. str. ili domaće pr. Kp su dio
unutraš. prava svake drž., a utvrđuju ih propisi i međ. ug., pa tako postoje hrv.,
franc.,mađar. kp. Tijelo primjene (sud, arbitraža, upr.org.) rješava situacije s međ.
obilježjem na osnovi kp svoje drž. Npr.
1)Općin. sud u Zg rješava o rastavi, razvodu braka str. državljana na osnovi
primjene kp iz ZRS:čl.35: (Za razvod braka mjerod. je pr. drž. čiji su državljani oba
brač.druga u vrijeme podnošenja tužbe. Ako su brač.drugovi državljani različ.drž. u
vrijeme podnošenja tužbe, za razvod braka mjerod. su kumulativno pr. obiju drž.
čiji su oni državljani. Ako se brak ne bi mogao razvesti po pr. obiju drž. čiji su oni
državljani, za razvod braka mjerod. je pr. RH ako je 1 od brač. drugova imao u
vrijeme podnošenja tužbe prebivališ. u RH. Ako je 1 od brač.drugova državlj. RH
koji nema prebivališ. u RH, a brak se ne bi mogao razvesti po pr. obiju drž. čiji su
oni državljani, za razvod braka mjerod. je pr. RH).
2)Nadležni austrijski org. u Beču, pred kojim dvoje hrv.državljana žele zaključiti
brak,polazi od primjene austrijskih odgovarajućih kp
Da bi se na osnovi kp primijenilo str. pravo, pored:
1. stranog obilježja
2.treba se raditi o situacijama koje uređuje pravo što se može primjenjivati
eksteritorijalno;to je građ., trg., obitelj., dio pomorskog i radnog prava, grana prava
koje su već po određenoj rimskopr.podjeli ulazile u privatno pravo.
2. Na primjeru odredaba ZRS-a objasnite primjenu pravila neposredne primjene
nadlež.hrv.upr.tijela?
b) pravila neposredne primjene = uvijek upućuju, iako se radi o privatnopr.
situacijama s međ. obilježjem, neposredno na primjenu domaćeg prava.Uopće se ne
polazi od primjene domaćih kp već se neposredno utvrđuje primjena domać.pr.
Zakonodavac takve propise donosi radi promicanja svojih osnov.nač. ili zaštite
određ. pr.subjekata. Npr.ZRS: čl.32 st.2: ( I kad postoje uvjeti za sklapanje braka po
pr. drž. čiji je državljanin osoba koja želi sklopiti brak pred nadlež.org. RH, neće se
dopustiti sklapanje braka ako, što se tiče te osobe, postoje po pr. RH smetnje koje se
odnose na postojanje ranijeg braka, srodstva i nesposobnosti za rasuđivanje).
PZ: čl.974 (Primjenjuje se na ug. o iskorišt.brodova ovaj zakonik:
a) na odgovor. prijevoznika za oštećenje, manjak ili gubitak tereta, predviđenu
odredbama ovog Zakonika, čija se primjena ne može isključiti sporazumom
stranaka, ako se luka odn. pristanište ukrcaja ili odredišta nalazi u RH
b)ako bi putnik primjenom 2 pr. bio stavljen u nepovoljniji položaj nego prema
odredbama ovog Zakonika
U hrv.mpp-u nema opće odredbe o primjeni pravila neposred.primjene, za razliku
od švicar. i talijan.pr.
1
1
www.nasciturus.com
c) posebna materijalna pravila = njome se određuje unutraš. propisima pr. položaj
stranaca , a ta metoda dolazi do primjene pri ujednačavanju mater. prava na osnovi
međ. konvencija.Primjere takvim mater.pravila nalazimo u:
1) Z. o strancima iz 2003. posebo u nj,. odredbama o boravištu i prebiv. te o radu kao
i u
2) raznim međ. ug. kojima se između drž. ugovornica ujednačuje privatno pravo
3.Kako se uređuju situacije mgpp i mpp?
Mpp = kao grana unutraš.prava analiziranim metodama uređuje privatnopr.
situacije s međ.obilježjem; to je pr. međ. ne po pr. izvoru nego samo po sadržaju
situacije koje uređuje. Proc. pr. svake drž. pa tako i nj. građ.parnič., izvanparnič.,
stečajno i ovršno pr. dijelovi su jav. pr., pa se u pravilu ne primjenjuje izvan drž.
gdje je doneseno.
Mgpp = budući da sadrži pravila o međ.nadležnosti sudova i 2-ih tijela, o post. i o
priznanju i ovrsi str. sudskih odluka, usko je povezano s mpp, pa se izučava u
mnogim drž. pa tako i u RH unutar tog predmeta.
Npr. hipotetska situacija koja ukazuje na bliskost i povezanost mgpp i
mpp:potencijalni tužitelj treba riješiti dilemu je li nj. potraživanje iz trgovin. ug. s
međ. obilježjem zastarjelo ili ne. Postoji li u tom slučaju nadlež. suda u drž. X ili u
drž. Y, tj. jesu li međ. nadležni sudovi 1 ili 2 (ili neke 3) drž., to zavisi od proces.
odredaba tih drž. kojima se određuje međ. sudska nadlež. Ako se ustanovi međ.
nadlež. suda u drž. X, pa se tom sudu podnese tužba, tek tada se dolazi do faze
primjene pravila mpp-a, i to drž. X, po kojom će se rješavati i pitanje zastare
potraživanja.
Zbog posebno uske veze mgpp i mpp, zakonodavci u svijetu često uređuju
privatnopr. i procesnopr. situacije s međ. obilježjem jednim te istim zakonom .
4.Ime mpp ?
Ime mpp prvi put spominje pod nazivom ( private internacional law )
Joseph Story
u svom djelu
Komentari o sukobu prava iz 1834
, a u Europu ga uvodi
W.
Schaeffer 1841
koji tako naziva svoje djelo. Zatim slijedi djelo
J.Foelixa 1843
. i
Stubenraucha u nj. komentaru OGZ iz 1853.
U drž. angloamerič.pr. kruga danas se upotrebljava navedeno ime, no preteže naziv
sukobi zakona.
5.Ratio upućivanja na mjerodavno pravo u suvremenom pravu i sudskoj praksi
?
Zašto se uopće primjenjuje metoda koliz. pravila koja upućuje na primjenu
mjerodavnog (domaćeg ili str.) prava? Moderni odgovor dao je
Savigny
sredinom 19.st.
, navodeći da pr. poreci drž. imaju jednake vrijednosti pa
stoga treba pod određ.pretp. prijateljski dopustiti primjenu str. prava i to
metodom koja se sastoji u tome da se za svaki pr. odnos traži pr.poredak pod
koji taj odnos po svojoj prir. potpada ili je podvrgnut tj. u kojem se nalazi nj.
sjedište.
2
2
www.nasciturus.com
pravu osoba pripada, tzv. professio iuris.
Primjer
iz 853. godine
:
Ja, Warti, koji
živim po alemanskom pravu ... darujem.)
Kasnije razdoblje srednjeg vijeka –stvaranje statutarne teorije
ITALIJA 11., 12. i 13 st.
8.Kako i kada se stvara moderno mpp i statutarna teorija?
Moderno se mpp počinje razvijati u gradovima sj. Italije, koji postaju sjedišta
proučavanja rimskog prava. Većinu pravila mpp stvara prvo doktrina, a tek
kasnije ta pravila nastaju na osnovi sudske prakse.Ti gradovi stvaraju vlastito
pr., najprije običajno,a potom ga počevši
od sredine 11.st. kodificiraju
.
Potkraj 12.st.
gradovi donose svoje zakone, propise, to su gradski statuti.
Rast međugradskih gospodar.veza i međugradska migracija nameće razna
praktična pr.pitanja.
Od 12 st
. praktična pitanja uređuju se gradskim
statutima. Po njima se određuje npr. to da su za kazn. djela i delikte stranaca
nadlež. domaći sudovi,ako su takva djela počinjena na području tog grada.
Isto se određuje nadlež. domaćih sudova za sporove o stvarima koje leže na
području grada o čijim je sudovima riječ.
Sukobi zakona tj. sukobi između tadašnjih statuta gradova doktrina rješava
proučavanjem i glosiranjem određenih tekstova rimskog prava. Smatra se da
na osnovi rimskog prava koje je superiornije lokalnom pravu, a ujedno je i
zajedničko svim gradovima, može obvezivati sudove da primijene statute
drugih gradova (tako se djelovanjem glosatora počinje primjenjivati str.
pravo i u određenoj mjeri str. sudske odluke)
9.Čije se učenje smatra početkom modernog mpp-a? Navedi 3 teoretičara i
vrijeme njihova djelovanja? / Navedite 4 glosatora koji su djelovali u Italiji u
razdoblju od 1200 – 1250.?
Znanost tog vremena ima sjedište u Bologni, te je usko vezana s praksom. Mnogo se
glosira Justinijanov Codex 1,1,1. Početkom modernog mpp-a smatra se učenje
glosatora :
1. Cardo de Tocco
2. Accursius
3. Hugolinus
4. magistar Aldricus
Daljni razvoj mpp-a -
na početku 13 st.
utvrđuje se da se parnična spos. odnosi
samo na podanike (subditi) , pa su i propisi gradova obvezatni samo za nj. građane.
10.Koje je pravo u kasnijem srednjem vijeku mjerodavno za ?
Navedeno učenje glosatora smatra se poč. moder. mpp. Tako dolazi do toga da se
primjenjuje na:
a) ugovore
–pravo mjesta zaključenja tj lex loci actus
b) stvari
–
mjesto gdje se nalaze tj. lex rei sitae
4
4
www.nasciturus.com
c) za vođenje postupka (
ad litem ordinandam
)
–lex fori tj pravo suda koji
rješava predmet , no to pr. nije nužno mjerod. za
d) donošenje odluke o biti spora (
ad litem decidendam
)
U tom smislu uči i
Baldini,
koji živi jednako kao i Azo, Accursius i Hugolinus u
1.
polovici 13.st.
FRANCUSKA 13. st.
11.Objasnite glavne odlike franc. mpp-a. U odgovoru dajte osvrt na izvore i
način razvitka?
Na početku 13. st.
nastala je u Parizu na Sorboni, glosa d' Avranches s kojom se
povezuje poč. franc. učenja o mpp. U njoj se raspravlja o tome treba li suditi o
pravima preživjelog bračnog druga po Coutume de Paris ili po Coutume de Chartes (
Coutume= zapisano običajno pravo).
12.Kada i gdje se proučava questio anglica? Navedite autore i njihove osnovne
teze?Objasnite tzv. questio anglica. O kojem statutu je riječ?
Od 2. polovice 13. st
. mpp se intenzivno proučava u Toulouseu i Orleansu.
U Orleansu je učio de Revigny (de Ravenis) – smatra se da je on prvi opširnije pisao
o mpp. Nešto kasnije u Orleansu i Toulouseu djeluje de Belleperche (de
Bellepetrica).
Navedeni znanstvenici uče da:
1.zakoni vrijede samo za podanike
2.razlikuje procesno od materijalnog prava
3.ug. podvrgavaju mjestu njihova zaključenja
4.proučavaju tzv. questio anglica
Questio anglica - riječ je o prostornom polju primjene engl. pravila po kojem
nasljeđuje samo prvorođeno dijete. Oni tvrde da se pravilo ne proteže na
nekretnine koje leže u Francuskoj jer uvijek treba gledati na običajno pr. mjesta
gdje se stvar nalazi. Riječ je o statutu odiosa.
KOMENTATORI (POSTGLOSATORI) 14.st.
13.Koje je uloga komentatora i koji je i zašto među njima najvažniji ? /
Objasnite učenje Bartolusa de Saxoferata za određivanje mjerodavnog prava u
ranom srednjem vijeku?
Prve povezane rasprave o mpp pišu komentatori. Najvažniji među njima je bio
Bartolus de Saxoferato, profesor u Bologni koji je komentirao čitav Corpus iuris .
Bartolus postavlja sljedeća 2 pitanja:
1. prostire li se statut (izvan područja) na nepodanike?
2. prostire li se djelovanje 1 statuta izvan područja zakonodavca ?
5
5
www.nasciturus.com
Novi vijek
FRANCUSKA 16. i 17. st
18.Charles Dumoulin (Karol Moline) , naziv djela , o čemu se izjašnjava? /
Navedite glavne teze Charles Dumoulina? / Kako Carolus Molinaeus tumači i
kvalificira lex loci contractus a kako bračnoimovinski režim? / Kojoj školi
pripada i kada je naučavao?
Rad komentatora u Francuskoj
nastavlja
Charles Dumoulin (Carolus
Molineaus), 16.st.
Za mpp najvažnije je nj.
djelo Conslusiones de statutis
consuetudinibus localibus
.
Glavne su mu teze da:
1.za oblik pr.posla proglašava
mjerodav. pravo mjesta zaključenja
;to pr. mjerod.
je i za ugovor.odnose s tim što se locus contractus katkada smatra mjestom
zaključenja a katkada mjestom izvršenja ug.
2. 1523. god. se izjašnjava
u 1 predmetu o bračnoimovinskom režimu o tome je li
moguće izbjeći primjenu raznih coutumes područja gdje leži imovina za
određivanje navedenog statuta. Drži da u konkretnom slučaju treba primijeniti
samo coutume de Paris, jer je na području njegove primjene bilo prvo zajedničko
prebivalište bračnih drugova.Kvalificira bračnoimovin.režim kao prešutni ug. što su
ga brač. drugovi podvrgli baš pod pravo svog prvog prebivališta.
19.Bertrand d' Argentre – gdje i kada djeluje, kako se zove njegovo učenje ili
teorija, koju podjelu u mpp preuzima, u koju podjelu ulaze prava iz
uobičajenih ugovornih odnosa?
Bertrand d' Argentre (Bertrandus Argentraeus) 16.st
., komentira
Coutumes de Bretagne zastupajući p r a v n i p a r t i k u l a r i z a m.
Djelo De
stututis personalibus et realibus
.
Utvrđuje da se zakoni i običaji odnose bilo na:
1.osobe - statuta personalia
– slijede osobu i primjenjuju se na nju i izvan
njezina prebivališta
2.stvari - statuta realia
– imaju isključivo teritorijalnu primjenu i
primjenjuju se na sve stvari bez obzira na porijeklo ili prebivalište osoba.
D’ Argentre takvim učenjem nastavlja s prethodnom znanstvenom tradicijom
po kojoj se na osnovi sadržaja prava određuje njezino prostorno djelovanje.
Budući da se radi o:
1. sadržaju statuta , no i o
2. nepisanom pravu,
3. consuetudines te o
4. kodificiranom franc.pr. coutumes
takvo se učenje naziva statutarnom teorijom koja je prevladala u doktrini
mpp sve do oko 1800.god. U slučaju sumnje statuti su realni pa polje
primjene personal.statuta treba restriktivno tumačiti.
3.utvrđuje i postojanje statuta mixta
tj. pravila koja se tiču i osoba i stvari -
primjenjuju se kao i stvarni statuti , na području na kojem leže stvari.
7
7
