Iz predmeta:
Marketing
Na temu:
Prepreke u karijeri žena menadžera (fenomen „ staklenog plafona“)
istraživanje razloga
4
1. POLOŽAJ ŽENA U BLISKOJ ISTORIJI
U prošlom vijeku u kojem su se dogodila dva velika svjetska rata i mnogo drugih, što je
doprinosilo oscilacijama u razvoju, ipak su se desile velike promjene. Kao najvažnija, smatra
se brza i masovna industrijalizacija, koja je prouzrokovala urbanizaciju i masovno
zapošljavanje, a samim tim i obrazovanje. Žena više nije morala da radi isključivo ženske
poslove i da sama vodi brigu o reprodukciji. Nije više vezana za ruralna područja, a što je
najvažnije dobila je pravo glasa. To se dešavalo u razvijenijim društvima. U našim uslovima,
žene su sredinom prošlog vijeka iz zaostalih ruralnih sredina, krenule u rat kao bolničarke i
borci za slobodu, dokazale se kao odvažne i savjesne, stale rame uz rame sa muškarcima.
Radile u poslijeratnoj obnovi, opismenjavale se i počele se obrazovati. Obrazovanje žena je
povećalo njihovo učešće u društvu i odmaklo ih od isključivo porodične obaveze. Žene i dalje
nisu posjedovale vlasništvo nad nekretninama, nije im bio dostupan kapital ni vojna sila.
Međutim, obrazovanje i profesionalno znanje je mnogima otvorilo vrata i uticalo na podizanje
svijesti o ženi kao ravnopravnom članu društvene zajednice. Iz navedenog se može zaključiti da
žene vijekovima vode borbu za ravnopravnost u svim područjima života. Da bi došla do cilja,
ženi je potrebno mnogo više truda i vremena, pošto spoj uspjeha u poslu i održanja porodice,
zahtijeva mnogo odricanja. Tako se danas vodi borba za ravnopravnost žena i muškaraca na
menadžerskim pozicijama.
1.1 Zapošljavanje žena u menadžmentu
Tema, zapošljavanje i imenovanje žena na menadžerskim poslovima, zastupljena je, uglavnom,
teoretski, raznim oblicima istraživanja ili političkim naglašavanjima. Postoje i primjeri raznih
okupljanja na kojima se ističu stvarna stanja i obećava se napredovanje po tom pitanju, ali
nažalost, u praksi je drugačije. Alarmantan je podatak, da su u Bosni i Hercegovini dvije
trećine neaktivnih osoba na tržištu rada, radno sposobne žene.
1
1
Ljubičić V. (2016.), Istraživanje o zastupljenosti žena i muškaraca na upravljačkim pozicijama u poslovnim
subjektima, Mate, Beograd
5
Provođena su do sada razna istraživanja,
2
koja su za cilj imala utvrditi da li postoji
diskriminacija prema ženama na tržištu rada, ali i diskriminacija prema ženama na
rukovodećim pozicijama. Često čujemo kako je malo visoko pozicioniranih žena, pogotovo u
bolje plaćenim ekonomskim branšama. Mnogi, posebno oni zluradi, će reći kako žene same ne
znaju šta hoće i kako nisu sposobne za te pozicije. Oni drugi, iskusniji i pravedniji, će reći,
kako društvene norme, u kojima je muškarac predodređen za više pozicije, sprečavaju žene,
bez obzira na njihove kompetencije, znanje i želju za napredovanjem, da u tome uspiju. Što se
tiče pojma menadžmenta svaka osoba može drugačije interpretirati taj pojam. Postoji velika
razlika između shvatanja menadžmenta između muškaraca i žena. Naime, žene menadžment
shvataju kao stil vođenja u kojem se:
ponašaju prijateljski prema svojim podređenima,
dijele informacije,
nastupaju demokratski prema podređenima i
uvažavaju svako mišljenja zaposlenih.
Time zaposleni dobijaju na važnosti i osjećaju se kao dio organizacije. Ovakav stil vođenja
naziva se ženski stil ili emotivan stil vođenja. Sa druge strane muškarci smatraju menadžment
kao priliku da se dokažu u svom poslovanju, kao neko takmičenje, u kom su oni autoritet, a
takođe muškarce prati odvažnost, sigurnost, snaga, logičnost i sl. Muškarci menadžment
percipiraju kao moć nad podređenima, te se ponašaju u skladu sa tim moćima pri čemu ne
uvažavaju mišljenje ostalih zaposlenih. Ovaj stil se naziva muški stil ili tradicionalan stil
vođenja. Iako postoje razlike u poimanju muškog i ženskog menadžmenta ove razlike ne
moraju biti striktne, odnosno muškarac može primijeniti moderan stil vođenja u kojem se sa
svojim kolegama odnosi prijateljski, dok žena može primijeniti tradicionalan stil vođenja u
kojem se prema kolegama odnosi autokratski. Danas se sve više primjenjuje moderan stil
vođenja, gdje zaposleni dobijaju na važnosti, i to je ono što ih stimuliše na rad i odanost
organizaciji. Upravo iz tog razloga ženski stil je postao jedan od najpopularnijih stilova
vođstva, takođe muški menadžeri počeli su primjenjivati ovaj stil vođenja zato što se pokazao
kao efikasan i motivišući za zaposlene.
2
Matić M. (2015.), Osobine vještih menadžera: žene ili muškarci?, Laguna, Zagreb
