Akumulatori

AKUMULATORI
Uvod
Elektncni akumulatiori su sekundami hemijskJ Izvori elektricne ehergije, jer pri punjenju elektricnu
energiju pretvaraju u hemijsku a pri praznjenju hemijsku energiju pretvaraju u elektricnu i postaju
izvori eiektricne energije jednosmjeme struje.
Na brodovima se akumulatori koriste kao pomocni ili rezervni izvori eiektricne energije. Na
manjim brodovima i motornim camcima mogu u luci napajati ogranicen broj potrosaca dok
generatori ne rade. Kod vecih brodova je primjena akumuiatora raznovrsna i vrlo vazna.Koriste se
kao rezervni izvori napajanja u slucaju nuzde, jer u slucaju kvara cj. nestaaka napona u glavnoj
mrezi, automatski se ukljucuje akumutatorsko rezervno napajanje. (Shema br 33) Podnaponski releji
EC915, FC916 , kad nestane napona u mrezi, automatski ukljuce rezervnu rasvjeru u svim vaznim
djelovima broda, navigaciona svjetia i ostaia vazna trosila vec prema vrsti broda (vidi shemu). Na
shemi se vidi da je direktno na napon akumuiatora vezano vise trosila: Automacski sistem
daljinskog upravijanja glavnom pogonskom masinom (propuizivni dizel motor) s komandnog
mosta. stratovanje luckog dizel-generatora, signalizacija sistema dojave pozara, alarmi i ostali razni
signalni uredaii. .sredstva veze(telefoni,interfoni), VHF uredaj i prenosna signaina “Aidis” lampa.
Akumulaton se koriste i u prenosnim uredajima koji se upotrebljavaju na brodu, kao I za prenosne
radiostanice i si.
Iako na brodoviina danas iinamo vrlo pouzdane rezervne dizel agregate, koji se automatski
ukliucuju kad nestane napona u mrezi , ugraduju se akumulatori kao rezervna napajanja za odrectena
vazna trosila. SOLAS konvencija trazi da se uz takav generator, na brodu od 500 BRT i vise, kao
kratkotrajni izvor ugrade akumulatori dovoijno velikog kapaciteta da mogu napajan najvaznija
trosila najmanje pola sata ako zataje glavni i generator za nuzdu.
Na brodovima se najcesce primjenjuju olovni akiunulaton ali ima i alkalnih akumulatrora (celicnih
i l i Edisonovih i Junger-ovih).
Olovni akumulatori
Olovni akumulaton imaju elektrode od olova. Elektrolit im je razblazena sumpoma kiselina u
destiliranoj vodi. Posude moraju b i t i od materijala na koji hemijski ne dieluje surnpoma kiselina. To
je staklo, pfasticne masc.tvrde gume i dr.
Novi akumulator s olovnim elektrodama treba najprije “formirati”.
Formira se akumulator tako sto se prikjjuci na propisani jednosmjerni napon it pri tom se na
plocama (elektrodama) forrruraju slojevi olovnog dioksida PbO2 na “+” ploci (anodi) i cistog olova na
” – ” ploci (katodi). Izrnedu anode i katode sada postoji razlika potencijala koja je posljedica
polarizacije elektroda usljed prolaska eiektricne struje. Polarizacija koju smo kod galvanskih
elemenata morali sprecavati depolarizatorima ovdje se koristi za stvaranje razlike potencijaia
tj.elekrromotorne sile akumuiatora. Ova elektromotoma sila aioimuiatoru daje mogucnost da radi
kao izvor elektncne energije. Sada formiran akumulator moze se prazniti i opet punni jcr je ovaj
hemijski proces reverzibilan