Brzina opticaja novca i monetarna politika

Brzina opticaja novca i monetarna politika

Uvod
Tema ovog seminarskog rada je “Brzina opticaja novca i monetarna politika”. Shodno temi, rad ćemo koncipirati u dva poglavlja. U prvom poglavlju ćemo govorti o brzini opticaja novca, definisati osnovne pojmove koji je karakterišu i uslovljavaju. Drugo poglavlje ćemo posvetiti monetarnoj politici, takođe objasniti osnovne pojmove vezane za monetarnu politku, te predstaviti osnovna načela i funkcionisanje monetarne politike. Predmet, cilj i zadaci ovog seminarskog rada su definisani temi.
Prvo pitanje koje proizilazi iz samog naziva date problematike je: Šta je novac? Postoje mnoge definicije novca, a jednu od teza šta je novac rekao je i Karl Marks koja glasi: „Novac je proizvod stihijskog razvoja društva i robne proizvodnje, da se on nužno u njima stvarao i usavršavao, paralelno sa razvojem proizvodnih snaga, podjele rada, razmjene.“

U seminarskom radu će biti govora od pojedinim odnosima brzina opticaja novca za različite sektore privrede. Pošto je brzina opticaja novca promjenljiva veličina smomenuti ćemo neke od glavnih njenih faktora. Takođe ćemo govoriti o brzini opticaja novca i njenog odraza na efikasnost monetarne politike.

1.    Brzina opticaja novca
Uloga novca u odvijanju privredne aktivnosti jedne zemlje i njegov uticaj na kretanje cijena, dohodaka, likvidnost reprodukcije i zaposlenost danas je postao osnovni predmet izučavanja monetarne teorije. U njenoj dugoj istoriji postojao je veliki broj suprotnih stavova o ulozi novca u privredi. S jedne strane, postoji stav da je količina novca bez značaja za privredna kretanja, dok drugi smatraju da je količina novca jedan od osnovnih faktora privrednog razvoja i stabilnosti. Opšte prihvaćeni stav savremene monetarne teorije je da količina novca predstavlja jedan od značajnih faktora privrednih kretanja, posebno u uslovima kreditnog novca i svih surogata pravog novca. Ovo potvrđuje i činjenice da se u okviru monetarne teorije sve veća pažnja pridaje izučavanju i istraživanju mehanizma prenošenja monetarnog djelovanja na proces reprodukcije, s ciljem da se nađe odgovor na pitanje: kako i kojom brzinom djeluju pojedini instrumenti monetarne politike na osnovne privredne makroagregate, kao što su: nacionalni dohodak, cijene, zaposlenost, uvozno izvozni kompleks, platni bilans, likvidnost reprodukcije itd. To znači da monetarna teorija u određivanju optimalne novčane mase i politici aktivnog novca polazi od njene dinamičke interpretacije. Masa novca u privredi je vrlo promjenljiva i dinamična veličina, što zavisi od nekoliko faktora:
•    Mase novca u privredi koja oscilira sa oscilacijom privredne aktivnosti, uz stalnu tendenciju povećanja (u uslovima proširene reprodukcije);
•    Brzina opticaja novca u privredi;
•    Ponašanja privredne aktivnosti (društvenog proizvoda).
Savremena monetarna teorija u određivanju optimalne novčane mase obično polazi od poznatog Marksovog zakona novčanog opticaja koji glasi:
Mo=XRc / V
gdje je:
Mo – potrebna količina novca
XRc – suma robnih cijena
V – brzina opticaja novca