Propaganda i tržišne komunikacije
Objavio dejana1995 15. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekonomija
Objavio loodac 31. avgust 2015. Prijavi dokument
1.UVOD
Carinom se smatra dažbina (posredni porez), koji se naplaćuje na uvoznu robu u vidu određenog novčanog iznosa, a po utvrđenim carinskim stopama u Carinskoj tarifi, bilo u cilju zaštite domaće privrede, fiskalnihm socijalnih I drugih razloga. Cilj carine nije da poveća državni prihod, već zaštita domaće proizvodnje, naročito one koja tek počinje da se razvija.
Carine predstvljaju stabilan i dugoročan instrument regulisanja spoljne trgovine i zaštite domaćeg tržišta. U većini zemalja carinska tarifa se propisuje zakonom. Carinska tarifa ne može da se menja od slučaja do slučaja i prema trenutnoj potrebi kao drugi instrumenti spoljnotrgovinske politike.
Propisi državnih organa o tretmanu robe koja prelazi državnu granicu nezavisno od toga da li se radi o robi koja se uvozi ili izvozi nazivaju se carinskim tarifama. Carinske tarife omogućuju svim potencijalnim korisnicima precizno ukalkulisavanje carinskih opterećenja u cenu koštanja ili cenu finalne robe.
Carinska tarifa je sređeni, sistematizovan spisak roba sa carinskim stopama. Reč tarifa potiče iz arapskog jezika i označava „cenovnik“- spisak cena pri obavljanju određenih usluga.
U užem smislu sastoji se od naimenovanja robe po nomenklaturi, carinskih stopa, pravila za razvrstavanje robe prema carinskoj tarifi i tarifnih brojeva. Opis određene robe u tarifi sa svim karakteristikama kojima se jedna roba razlikuje od druge predstavlja takozvano naimenovanje u carinskoj tarifi. Sva roba u carinskoj tarifi je klasifikovana u veće ili manje delove: odeljke, glave, razdele i tarifne brojeve. Nadalje tarifni brojevi se dekomponuju na podbrojeve, tačke, podtačke i stavke.
Postoji više načina za klasifikaciju robe u carinskim tarifama: po azbučnom redu naziva roba, po visini carinske stope, po poreklu robe, po stepenu obrade robe itd.
Redni broj po kome je određena roba naimenovana u carinskoj tarifi naziva se tarifni broj. Ukoliko naimenovanje obuhvata više vrsta slične robe onda se radi o opštem naimenovanju. Kada naimenovanje obuhvata jednu vrstu robe koja se po pravilu podudara sa trgovačkim imenom robe onda se radi o posebnom naimenovanju.
2.CARINSKA TARIFA – ISTORIJAT
Carinska tarifa je osnovni instrument carinske politike. Njena uloga i znacaj u regulisanju spoljnotrgovinske razmene i zastite domaće proizvodnje, zavise od stepena privrednog razvoja i opstih uslova privredjivanja. Godine 1952. doneta je Privremena carinska tarifa, a 1959. godine donosi se Uredba o carinskoj tarifi za robu koju građani unose, odnosno primaju iz inostranstva. Dana 15. marta 1961. godine doneta je Uredba o privremenoj opstoj carinskoj tarifi, da bi 1. jula 1965. godine bio donet i Zakon o Carinskoj tarifi.
U cilju uskladjivanja carinske politike sa drugim sistemskim zakonima iz oblasti društvene reprodukcije, 1. jula 1978. godine stupio je na snagu novi Zakon o Carinskoj tarifi. Prakticno od 1961. godine nasa zemlja primenjuje tzv. “Briselsku nomenklaturu” svrstavanja robe u carinskim tarifama iz 1950. godine. Pošto je 1987. godine Jugoslavija prihvatila i potpisala Konvenciju o harmonizovanom sistemu naimenovanja i šifriranja robe, 1988. godine ugrađena je ova harmonizovana nomenklatura u postojeci Zakon o Carinskoj tarifi, donošenjem Zakona o izmenama i dopunama Zakona o Carinskoj tarifi. U Saveznoj Republici Jugoslaviji Zakon o Carinskoj tarifi donet je 1994. godine, a sledeći 1997. godine, kada je Jugoslovenska carinska tarifa u većoj meri nomenklaturno usklađena sa carinskom tarifom Evropske unije, cime je prilagođena svetskim standardima.
Carinske tarife jesu striktni propisi državnih organa o tretmanu robe koja prelazi državnu granicu. Ukoliko nije drugačije naglašeno, pojam carinskog opterećenja se odnosi na uvoz robe. Postojanje carinske tarife omogućava svim učesnicima u spoljnotrgovinskim poslovima da ukalkulišu troškove carine u cenu svojih proizvoda i shodno tome odluče da li će preduzeti odrenene spoljnotrgovinske transakcije. Carinska tarifa predstavlja sistematizovan pregled robe po traifnim oznakama, tarifnim podbrojevima, nazivu proizvoda i carinskim stopama. U cilju olakšavanja spoljnotrgovinskih tokova robe i usluga, problematika utvrnivanja jedinstvene carinske nomenklature bila je predmet regulisanja od strane država od devetnaestog veka i to donošenjem različitih nomenklatura koje bi unificirale klasifikaciju proizvoda.To je rezultiralo postojanjem nomenklature Harmonizovanog sistema, nomenklature carinske tarife Evropske unije i zakona o carinskoj tarifi u državama. Jedan od primera je i Zakon o carinskoj tarifi Republike Srbije, kao i Zakon o dopuni zakona o carinskoj tarifi doneta 2009. godine, koji će omogućiti jednostranu primenu Prelaznog trgovinskog sporazuma.
Objavio dejana1995 15. april 2024.
Objavio dejana1995 10. april 2024.
Objavio dejana1995 10. april 2024.
Objavio Emina.dragolj 15. april 2024.
Objavio naca0111111 15. april 2024.
Objavio anitatorbica 15. april 2024.
Objavio madmax74 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.