INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
FAKULTET POLITEHNICKI NAUKA
OSNOVNE ZNAČAJKE VOZILA
SEMINARSKI RAD
Predmet: Ceste
Mentor: Asistentica Martina Rajic Izradio: Sefik Kadusic PT-03/14-I
Travnik, 2016
2. HISTORIJSKI RAZVOJ SAOBRACAJA
2.1 Historisjki razvoj cesta
Prve ceste javljaju se još za staroga vijeka cca. 3000 p.N.e. u Babilonu, a nagli razvoj
doživljavaju u doba Rimljana. U srednjem vijeku se dobar dio starovijekih cesta zapušta.Tek
u novom vijeku cesta dobiva na značenju, i to najprije kao put za kretanje zaprega, a u novije
vrijeme motornih vozila. Najstarije ceste su građene s kamenom podlogom, a tek pojavom
automobila krajem 19. i početkom 20. stoljeća, počinje izgradnja cesta od betona, asfalta i
sličnih materijala. Ove ceste nazivaju se ceste sa suvremenim kolničkim zastorom ili asfaltne
ceste. Prva autocesta je izgrađena kraj Berlina 1921. godine u dužini od 10 km.
Danas u svijetu ima oko 25.000.000 km cesta. Polovina od tih cesta su ceste sa suvremenim
kolničkim zastorom, trećina su sa tucanikom, a ostalo su uglavnom zemljani putevi. SAD i
Europa raspolažu s glavninom svjetskih cesta sa suvremenim kolničkim zastorima. U Europi
ih ima oko 4.000.000 km, a u SAD 3.633.520 km (1994.g.).
2.2 Historijski razvoj cestovnih vozila
Povijest automobila u najširem smislu riječi počinje s nastojanjem ljudi da stvore prijevozno
sredstvo koje će se pokretati kopnom bez pomoći ljudske i životinjske energije. Već je R.
Bacon davne 1250. godine predviđao pojavu vozila s vlastitim pogonom a Leonardo da Vinci
je 1500. godine izradio i prve nacrte za samohodna kola a 1769. francuz Cougnot konstruirao
je prvo vozilo s parnim pogonom. Ipak pravi počeci razvoja autoindustrije počinju otkrićem
motora s unutarnjim sagorijevanjem. Dvotaktni motor konstruirao je već 1860. g. Lenoir, a
N.A. Otto je 1867. godine konstruirao četverotaktni motor, preteču današnjih suvremenih
automobilskih motora. Tek su daljnja tehnička usavršavanja ovoga motora i posebno sustava
prijenosa snage motora na kotače vozila kod Daimlera i Benza 1885/86.g. dovela zapravo do
stvaranja prvog automobila, preteče suvremenih cestovnih motornih vozila.
Uz G. Daimlera i K. Benza javlja se na prelazu iz 19. u 20.stoljeće niz konstruktora zaslužnih
za uspješan pohod automobila u svijet: Maybach, Panckhardt, Royce, De Dion, Root, Durvea,
Olds, Havnes, Winton, Ford i Diesel. Osobito je za brzo širenje automobila zaslužan Ford koji
je oko 1900. god. započeo prvu industrijsku serijsku automobilsku proizvodnju.
U početku su automobili vrlo teško prihvaćani. Imali su niz prepreka od stečenih navika sve
do administrativnih zabrana. Uz sve početne teškoće automobili su sebi relativno brzo, slično
kao i prethodno željeznica, krčili put prihvaćanja, prvenstveno zbog niza prednosti. Na kraju
Prvog svjetskog rata u svijetu je već bilo 10,5 milijuna automobila. Između dva rata
automobili se još brže proizvode, tako da ih 1939. godine ima u svijetu već 43 milijuna.
Poslije drugog svjetskog rata počinje još brža proizvodnja cestovnih motornih vozila, pa ih je
1967. godine zabilježeno u svijetu oko 204 milijuna, 1969. godine 216 milijuna, 1971.
257.500.000, 1982. godine 442.934.000 i 1991. godine 591.565.600. Automobil je danas
najbrojnije
jedinično
prometno
sredstvo
u
svijetu.
3. EKSPLOATACIJSKE ZNAČAJKE CESTOVNIH VOZILA
Dijelimo u četiri glavne skupine:
a) Tehničke
b) Prijevozne
c) Ekonomske
d) Ergonomske
