Univerzitet u Zenici
Pravni fakultet
Krivičnopravna zaštita okoliša
Tema: Gradnja hidrocentrala
( seminarski rad )
Zenica, maj 2010 god.
Uvod:
Gradnja svake nove brane, osim pozitivnih efekata, ima i svoju negativnu, crnu, ružnu,
opasnu stranu. To se posebno može reći za planiranu i svim vrstama pritisaka forsiranu
gradnju novih brana i hidroelektrana na lokacijama sa neprocjenjivom prirodnom
baštinom, koja bi zbog svoje neponovljivosti morala biti nekad vrsta svetosti. Sa pravom
se može dati negativna ocjena planiranoj gradnji novih objekata za proizvodnju
hidroenergije iz kojih se tako dobivena električna energija izvozi drugim zemljama.
Postavlja se pitanje zašto su razvijene zemlje prestale graditi brane i hidroelektrane na
svojim rijekama, a spremne su investirati u takve objekte u nerazvijenim zemljama, da li
po svaku cijenu treba insistirati na vecoj iskorištenosti hidropotencijala za povećanje
proizvodnje električne energije ako postoji alternative za trajno korištenje tih prirodnih
bogatstava, a da ona ne budu uništena. Konačno, zašto su glavni investitori koji nude
novac za izgradnju novih hidroelektrana i malih elektrana u Bosni i Hercegovini upravo
one zemlje kojima su prirodne ljepote glavna sirovina za turističke uspjehe poput
Austrije, Slovenije, Italije. Izvještaj Svjetske komisije za brane predstavlja prekretnicu u
svijetu i politici izgradnje velikih brana. Prvi put se u ovakovom dokumentu zaključuje
da: velike brane na rijekama nisu opravdane ako bi se uzeli u obzir svi realni troškovi i
štete koje izazivaju, negativni efekti brana nisu ni procjenjivani, uračunavani ili je to bilo
urađeno samo površno, nepriznati troškovi se odnose na lokalno stanovništvo, one
razorno djeluju na prirodnu okolinu, odluke o građenju brana nisu bile demokratske, jer o
njima ne odlučuje lokalno stanovništvo vec politička i poslovna elita.
2
(nizvodno od brane), a voda se iz akumulacijskog jezera dovodi posebnim
cijevima sa zahvata do strojarnice.
Za visoke padove (preko 200 metara) primjenjuju se takozvane Peltonove turbine kod
kojih se potencijalna energija vode u provodnom dijelu potpuno pretvara u kinetičku i u
obliku vodenog mlaza pokreće lopatice turbine pretvarajući kinetičku energiju u
mehaničku.
Za srednje padove (do 200 metara) koriste se takozvane Francisove turbine, kod kojih
provodni dio s lopaticama okružuje točak. U provodnom dijelu ovih turbina potencijalna
se energija vode samo djelomično pretvara u kinetičku tako da s određenim nadpritiskom
dospijeva u obrtno kolo (točak) i njemu predaje svoju energiju.
Za niske padove (do približno 40 metara) koriste se takozvane Kaplanove turbine koje
rade slično kao i Francisove turbine, s tim da je broj lopatica daleko manji.
2
Energija vode
Energija vode (hidroenergija) je najznačajniji obnovljivi izvor energije, a ujedno i jedini
koji je ekonomski konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji. U posljednjih 30-
ak godina proizvodnja energije u hidroelektranama je utrostručena, ali je time udio
hidroenergije povećan za samo 50% (sa 2.2% na 3.3%). U nuklearnim elektranama u
istom je razdoblju proizvodnja povećana gotovo sto puta, a udio 80 puta. Tako je zbog
toga jer korištenje hidroenergije ima svoja ograničenja. Ne može se koristiti posvuda jer
2
www.bs.wikipedia.org/wiki/hidroelektrana
4
podrazumijeva obilje brzo tekuće vode, a poželjno je i da je ima dovoljno cijele godine,
jer se električna struja ne može jeftino uskladištiti. Da bi se poništio utjecaj oscilacija
vodostaja grade se brane i akumulacijska jezera. To znatno diže cijenu cijele elektrane, a i
diže se razina podzemnih voda u okolici akumulacije.
Razina podzemnih voda ima dosta utjecaja na biljni i životinjski svijet, pa prema tome
hidroenergija nije sasvim bezopasna za okoliš.
Veliki problem kod akumuliranja vode je i zaštita od potresa, a u zadnje vrijeme i zaštita
od terorističkog čina (za vrijeme Domovinskog rata Srbi su pokušali srušiti branu
Peručkog jezera). Procjenjuje se da je iskorišteno oko 25 % svjetskog hidroenergetskog
potencijala. Većina neiskorištenog potencijala nalazi se u nerazvijenim zemljama, što je
povoljno jer se u njima očekuje znatan porast potrošnje energije. Najveći projekti,
planirani ili započeti, odnose se na Kinu, Indiju, Maleziju, Vijetnam, Brazil, Peru...
Rastuća potreba za energijom pri tome često preteže nad brigom o utjecajima na okoliš, a
dimenzije nekih zahvata nameću dojam da je njihovo izvođenje ne samo stvar energije
nego i prestiža.
Velike HE imaju sljedeće nedostatke:
3
- mjenjaju vodotok samih rijeka,
- podizu nivo vode i potapaju veliku povrsinu obradive i neobradive zemlje sa svom
florom i faunom sto se nalazi uz samu branu, nerijetko potapaju sela i gradove uz samu
branu, te se ljudi moraju iseliti odatle,
- potopljeni sistemi flore i faune izumiru, te u procesu truljenja proizvode goleme
kolicine CO2 i drugih gasova poput metana, koji oneciscuju zrak i pridonose stvaranju
efekta staklenika tj. zagrijavanju zraka i klimatskih promjena zemlje, isto tako nerijetko
ti gasovi se akumuliraju na samo me dnu jezera te pridonose oneciscavanju i zagazdjenju
samog jezera,
- same brane usporavaju strujanje vode u rijekama to utice na protok pijeska i rijecnog
mulja, te se pijesak i rijecni mulj akumuliraju na dnu samih akumulacionih jezera te
smanjuju vodeni bazen tih jezera sto vremenom dovodi do nekonomicnosti HE i
zagazdjivanja same rijeke, te dovodi do izumiranja mnogih zivotinjskih i
biljnih vrsta u samome jezeru, ako se vodom iz prljavog jezera napajaju gradovi uz
akumulaciono jezero ili navodnjava obradiva zemlja, to znaci da moze dovesti do porasti
bolesti medju ljudima,
-pored ovoga same brane sprijecavaju ciscenje korita te akumuliraju velike kolicine
smeca, sve to doprinosi izumiranju mnogih vrsta ribe,
-ujedno velike brane poput one na rijeci jangcengjang prave veliki pritisak na tektonske
ploce svojim akumulacionim jezerima, posto se nalazi na veoma nesigurnom tektonskom
podrucju, postoji veliki rizik od potresa i pucanja same brane, cime su dovedeni u
opasnost mnogi gradovi i sela nizvodno od brane,
3
www.izvorienergije.com/energija/vode
5
