Javnost i javno mjenje

Javnost i javno mjenje
UVOD
Prije svega kako to obično svi počinju sa uvodima, tako ćemo prvo  pokušati da objasnimo prevod i nastanak riječi javnost i ostale riječi koje su vezane za ovaj seminarski rad. Pojam riječi javnostizvedenajeizriječijavakaopojavnogsvijetakojise čulimamožeopaziti. Naziv javni (public) potičeodlatinske riječi populusa ili poplicus, i uopšteno označavanekumasovnupopulaciju(narod) u saradnjisa nekimpitanjem od zajedničkoginteresa. Javnozato štooznačavaopštupristupačnost.Političkoznačenjeterminajavnostizvodiseizlatinskihriječipublikus – javanipopulous – narod.Javno, shodnoovimterminima, označavaneštopopularnoilineštonarodno štoje čestizrazunašemjeziku. Konstituiše se i iz odnosa prema pojmu privatnosti. Atribut javnog se najčešće primjenjuje u smislu javnog mnjenja o čemu ću više kasnije govoriti. Na različitim etapama društvenog razvoja ovaj pojam je ograničen samo na uži društveni sloj koji je stalno ili povremeno uticao na političku praksu.
U političkim naukamai istoriji, javnost jepopulacijapojedinaca usaradnji sagrađanskim ili državnim poslovima. Udruštvenojpsihologiji, marketingu i odnosima s javnošću,javnost ima nekoliko definicija. “Džon Duidefinišejavnostkao grupuljudi koji seu suočavaju sa sličnim problemom,  prepoznaju ga isami se organiziju kako bigariješili. Ovadefinicijajavnostije stogasituacijska tj.ljudi se organizuju u pojedinoj situaciji“ . Javnost kao pravna i politička kategorija označava vanjsku sferu društvenog života, koja za razliku od privatne, institucionalne ili partijske, postaje osnovni nosilac kriterijuma vrednovanja onih društvenih odluka koji dotiču interese svih pripadnika društva. Javni život, dešava se jednako na ulici, ali isto tako i u razgovoru. Ako bih gledao na javnost kao budući menadžer dolazim do zaključka da je javnost svaka grupacija ljudi kod kojih postoji aktuelni ili potencijalni interes i mogućnost uticanja na sposobnost organizacije da ostvare svoje ciljeve. Iz prirode čovjeka proističe potreba da ono što što se tiče čovjeka saopšti drugom čovjeku. Ograničavanje javnog mnjenja znači ukidanje javnosti kao supstitucije slobode i demokratije. Gdje nema političke slobode nema ni javnosti. Na njeno mjesto dolazi propaganda, koja je dio naše svakodnevnice.

1. JAVNOST – POJAM
Kada je riječ o javnosti prvo treba ustanoviti šta se pod tim pojmom podrazumjeva. Ova riječ često se upotrebljava, ali još češće i zloupotrebljava. Ovu riječ najčešće koriste novinari ali i drugi (političari, ekonomisti, statističari). Javnost je postavljanje jednog načina razmišljanja i djelovanja kod širokog građanstva koji je sazrio i koji je arbitar onoga što radi aktuelna vlast. Ovdje ćemo naglasiti riječ sazrio jer pitanje je koliko je neka javnost zaista sazrela da kritikuje i daje ocjene bilo kojoj vlasti. Da budemo samokritični, da li smo mi, kao dio javnosti u BiH, kompententni da kritikujem nekoga? Na različitim nivoima društvenog razvoja, pojam javnosti sveden je samo na manji društveni sloj koji je u stanju da neprekidno ili povremeno ima uticaj na političku praksu.Riječ javnost svakodnevno slušamo u svim medijima i ta riječ je postala među najkorištenijim u našem jeziku. Taj fenomen koji zovemo javnost, poslednjih decenija je postao predmet interesovanja raznih nauka kao što su psihologija, sociologija a naročito možemo spomenuo predmet tj. nauku – odnosi sa jvnošću.Kroz proučavanje za ovaj seminarski rad možemo zaključiti da je javnost tekovina današnjeg vremena koja promoviše demokratiju a oslanja se na dvije glavne društvene vrijednosti a to su sloboda i jednakost, koje toliko često spominjemo u poslednjih 20 godina. Javnost podrazumjeva mogućnost učešća građanstva u procesima odlučivanja kao i drugim društvenim poslovima. Do ovog zaključka možemo doći jer smisao današnje demokratije većina ljudi doživljava da svaki građanin ima svoju ličnu slobodu ali i građansku jednakost. Osim toga, javnost se odnosi na čovječanstvo uopšteno, ili na pripadnike jedne nacije, države ili zajednice. Pojam javnostipripada srži pojmovlja novog političkog svijeta. “U prosječnom razumijevanju, javnost znači nešto otvoreno, poznato, svakome pristupačno ili barem nešto s čime se svako može upoznati. Riječ javnost označava stanje ili činjenicu otvorenosti“ .Najjednostavnije, kada kažemo javnost mislimo na sve građane i udruženja