Odlomak

1. UVOD
Kisela kiša je padavina koja je zagađena sumpornim i azotnim oksidima, amonijakom
i drugim hemijskim supstancama.
Ljudsko delovanje prouzrokovalo je neravnotežu u odnosu gasova u atmosferi što je
uzrok kiša sa sniženom pH vrednošću koje nazivamo kiselim kišama. PH vrednost
normalne kišnice iznosi otprilike 5.5, dok vrednost kisele kiše iznosi u proseku 4 do
4.5., to je otprilike 40 puta veća količina kiselina u odnosu na običnu kišnicu.
Pojava koju promatramo zove se kiselo taloženje i javlja se u dva oblika:
– suvom
– vlažnom
Suvo taloženje čini otprilike polovinu taloženja koje dolazi na Zemlju, a odnosi se na
kisele gasove i čestice u vazduhu koje vetar raznosi na sve što nas okružuje. Taj suvi
talog najčešće ispere kiša i on završi u zemlji ili vodi.
Vlažno taloženje je ono koje je već poznato kao kisela kiša i ima veliki učinak na biljni
i životinjski svet.
Ispitivanja pokazuju da ugljenikovi, azotni i sumporni oksidi u hemijskim reakcijama
sa vodom iz atmosfere stvaraju ugljenu, azotnu i najopasniju sumpornu kiselinu, a
one snose najveću odgovornost za kiselost kiše, snega ili magle.
Najveći zagađivači vazduha su rafinerije nafte koje u atmosferu otpuštaju amonijak,
različite organske kiseline, sumporne okside… Veliki su zagađivači vazduha i
nadzvučni avioni koji otpuštaju mnogo oksida azota, takođe i motorna vozila u
atmosferu otpuštaju velike količine ugljen dioksida, ugljen monoksida i okside azota,
a tu su naravno i druge velike fabrike, termoelektrane i sl.
Navedeni izvori su samo neki od glavnih zagađivača neposredno vazduha, a
posredno i vode i zemlje.
3
Možemo i spomenuti da neki štetni gasovi nastaju i prirodnim putem npr.aktivnošću
vulkana, biološkom razgradnjom, šumskim požarima, mada su te količine vrlo male u
odnosu na one koje proizvodi čovek.
Štete nastale delovanjem kiselih kiša obično nastaju sasvim daleko od stvarnih
štetnih izvora. Brojna istraživanja su dokazala štetnost visokih dimnjaka koji
ispuštajući dim visoko u atmosferu prenose problem iz jednog mesta na drugo, a
nikako ga ne rešavaju.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari