Stečajni postupak u privrednom društvu
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekologija
Objavio studenti.rs 31. jul 2015. Prijavi dokument
1. UVOD
Kisela kiša je padavina koja je zagađena sumpornim i azotnim oksidima, amonijakom
i drugim hemijskim supstancama.
Ljudsko delovanje prouzrokovalo je neravnotežu u odnosu gasova u atmosferi što je
uzrok kiša sa sniženom pH vrednošću koje nazivamo kiselim kišama. PH vrednost
normalne kišnice iznosi otprilike 5.5, dok vrednost kisele kiše iznosi u proseku 4 do
4.5., to je otprilike 40 puta veća količina kiselina u odnosu na običnu kišnicu.
Pojava koju promatramo zove se kiselo taloženje i javlja se u dva oblika:
– suvom
– vlažnom
Suvo taloženje čini otprilike polovinu taloženja koje dolazi na Zemlju, a odnosi se na
kisele gasove i čestice u vazduhu koje vetar raznosi na sve što nas okružuje. Taj suvi
talog najčešće ispere kiša i on završi u zemlji ili vodi.
Vlažno taloženje je ono koje je već poznato kao kisela kiša i ima veliki učinak na biljni
i životinjski svet.
Ispitivanja pokazuju da ugljenikovi, azotni i sumporni oksidi u hemijskim reakcijama
sa vodom iz atmosfere stvaraju ugljenu, azotnu i najopasniju sumpornu kiselinu, a
one snose najveću odgovornost za kiselost kiše, snega ili magle.
Najveći zagađivači vazduha su rafinerije nafte koje u atmosferu otpuštaju amonijak,
različite organske kiseline, sumporne okside… Veliki su zagađivači vazduha i
nadzvučni avioni koji otpuštaju mnogo oksida azota, takođe i motorna vozila u
atmosferu otpuštaju velike količine ugljen dioksida, ugljen monoksida i okside azota,
a tu su naravno i druge velike fabrike, termoelektrane i sl.
Navedeni izvori su samo neki od glavnih zagađivača neposredno vazduha, a
posredno i vode i zemlje.
3
Možemo i spomenuti da neki štetni gasovi nastaju i prirodnim putem npr.aktivnošću
vulkana, biološkom razgradnjom, šumskim požarima, mada su te količine vrlo male u
odnosu na one koje proizvodi čovek.
Štete nastale delovanjem kiselih kiša obično nastaju sasvim daleko od stvarnih
štetnih izvora. Brojna istraživanja su dokazala štetnost visokih dimnjaka koji
ispuštajući dim visoko u atmosferu prenose problem iz jednog mesta na drugo, a
nikako ga ne rešavaju.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio Studenteu 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.