EVROPSKI UNIVERZITET BRČKO DISTRIKT
FAKULTET POLITIČKIH NAUKA
OPŠTE PRAVO
MONETARNA POLITIKA
SEMINARSKI RAD
Mentor: Student:
April, 2018. godina
4
kontrolira i određuje njihove postupke, što motivira njihovo ponašanje i tko povlači konce i
donosi odluke.
2. MONETARNA POLITIKA
Da bi se objasnile ključne stvari, ciljevi, zadaci, instrumenti te funkcioniranje monetarne
politike, najprije se moraju definirati njezini glavni razlozi postojanja. Glavni su razlozi
postojanja monetarne politike novac, novčani sustav, valuta te stabilnost cijena kao jedan od
najvažnijih ciljeva monetarne politike. Ljudi su svjesni da o novcu jedino znaju koliko ga
imaju i kako ga troše. S druge strane, kako novac dolazi u optjecaj, kako se povlači iz
optjecaja te koliko ga treba biti u optjecaju, pitanja su na koja mali broj ljudi zna odgovor.
Novac je, kako kažu „ posrednik u razmjeni roba i usluga, opći ekvivalent kojim se izražava
cijena svih drugih roba i usluga, univerzalna roba koja se može razmijeniti za svaku drugu
robu tj. roba nad robama“.
U najužem smislu riječi, novac danas predstavlja zakonsko sredstvo plaćanja, a u širem
se smislu riječi novcem smatraju i vrste vrijednosnica koje inače predstavljaju zamjenski
novac. Novac je tijekom povijesti mijenjao oblik svoga postojanja, od različitih robnih oblika,
papirnatih novčanica do, danas, pohranjivanja u računalnoj memoriji banaka. Bez obzira na
oblik, novac je čitavo vrijeme imao jasne funkcije: funkciju prometa i plaćanja, štednje, mjere
cijena – vrijednosti te svjetskog novca. Tijekom povijesti mijenjali su se novac, novčani
oblici, novčana organizacija, pa tako i novčani sustavi i zakonske regulative vezane uz novac.
U početcima, državni je interes bio isključivo vezan uz formalno oblikovanje i kovanje
novca kao izvora prihoda, da bi se kasnije taj državni interes proširio na opće reguliranje
novčanih kretanja novca kao i drugih novčanih oblika. Odnos države i novca najbolje se
uočava sustavom valute, odnosno razmatranjem novčanih sustava. Zbog promjena u novčanoj
organizaciji, promjena novčanih oblika, te promjena u novčanom sustavu kao cjelini, danas
valuta teško može obuhvatiti cjelokupan skup zakonskih propisa koji reguliraju novčani
sustav jedne države.
Većina autora monetarnu politiku definira na sličan način, kao dio ekonomske politike
koja se sastoji od mjera koje se odnose na stvaranje, poništavanje, raspodjelu i preraspodjelu
novčane kupovne snage. Također, može se promatrati kao skup pravila, propisa, mjera i
instrumenata kojima se u monetarnoj sferi društvene reprodukcije regulira količina, struktura i
5
dinamika novčane mase, kao i optjecaj novca na razini nacionalnih, odnosno državnih
ekonomija . Za provođenje monetarne politike zadužena je središnja banka. Njezina je
namjera utjecati na monetarne i kreditne agregate, kamatne stope i devizni tečaj, a u cilju
ostvarivanja krajnjih ciljeva makroekonomske politike. Temeljne su sastavnice monetarne
politike emisijska, kreditna, devizna i tečajna politika. Monetarna politika sa svojim mjerama
i instrumentima ima snažan utjecaj na fiskalnu, poreznu i uopće makroekonomsku politiku, ali
vrijedi i obratno. Ovisno o konkretnom stanju u privredi, provodit će se odgovarajuća
monetarna politika. Monetarna politika ima zadatak trajno snabdijevati privredni promet i to
količinom novca koja neće izazvati nikakve poremećaje ili koja će u određenom trenutku
onemogućiti izbijanje i razvijanje negativnih procesa, što bi bila posljedica nedovoljne ili
pretjerano velike količine novca.
2.1. Cilj monetarne politike
U globalne ciljeve i zadatke spadaju :
-
Produžavanje rasta proizvodnje plasmana robe
-
Usklađivanje robonovčanih odnosa putem regulisanja novčane mase
-
Podržavanje ciljeva u oblasti ekonomskih odnosa sa inostranstvom.
Osnovni ciljevi monetarne politike mogu biti:
-
Dugoročni (strateški ciljevi monetarne politike)
-
Kratkoročni (trenutni ciljevi)
Osnovni cilj monetarne politike je stabilnost cijena. Stabilnost cijena poželjna je zato
što rast ili pad cijena dovodi do nesigurnosti u gospodarstvu, a ta nesigurnost može negativno
utjecati na gospodarski rast. Uz stabilnost cijena dužnosnici središnjih banaka spominju još
pet ciljeva o kojima se raspravlja kada se govori o ciljevima monetarne politike:
1. visoka zaposlenost
2. gospodarski rast
3. stabilnost financijskih tržišta
4. stabilnost kamatne stope
