Odlomak

SLOBODA TESTIRANjA I NUŽNI DEO

UVOD
Jedno od najznačajnijih pitanja Naslednog prava kako teorijskih tako i praktičnih je problem mesta, uloge i obima slobode testamentarnog nasleđivanja u svakom konkretnom pravu. Postavlja se pitanje da li dozvoliti apsolutnu slobodu zaveštanja? Kako se sloboda testiranja ograničava¬? Različiti pravni sistemi su na različite načine ova pitanja tumačili i davali odgovore.
Postoje teoretičari koji su u potpunosti opravdavali apsolutnu slobodu testiranja i pri tom navodili razne argumrnte pravne, moralne, socijalne koji su išli u prilog toj teoriji i tom stavu.
Jedan od najvatrenijih teoretičara koji je u potpunost pravdao apsolutnu slobodu zaveštanja bio je francuz L`Ple.
Po njegovom mišljenju ako ostavilac ima neograničenu slobodu zaveštanja on onda svoja dobra ostavlja onom nasledniku koga smatra najsposobnijim, tj onome koji bi tu imovinu koristio na najbolji mogući način. Jedino ograničenje slobode zaveštanja je u korist radno nesposobne dece.
Sličan stav po ovom pitanju imaju i branioci ovog stanovišta u zemljama Common Law sistema.
Postoje i teoretičari koji zastupaju stav po kome treba da se ograniči sloboda testiranja. Oni iznose svoje argumente moralne, socijalne i druge.

ISTORIJSKI RAZVOJ SLOBODE TESTIRANjA

Najraniji tragovi o slobodi raspolaganja se nalaze kod Egipćana, Mesopotamaca,Hindusa, Jevreja , Grka. Kod njih se prilikom smrti pri poslednjem blagoslovu prava starešine porodice prenose na na najstarijeg ili najsposobnijeg člana porodice.
Sloboda testiranja u smislu mogućnosti preuzimanja ličnog jednostranog, opozivog akta raspolaganja imovinom za slučaj smrti javlja se u Rimskom pravu.
Rimsko pravo je razvilo obilje testamentarnih formi,od kojih je ostao i danas olografski-svojeručni testament.
Prvobitna ograničenja su se javljala u vrlo strogim formama,što u pogledu same forme testamenta,tako i u broju lica sa aktivnom ipasivnom testamentarnom sposobnošću.
Rimsko pravo je imalo najveći uticaj na zemlje koje imaju evropsko kontinentalni sistem prava, a manji je bio uticaj na zemlje anglosaksonskog prava.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari