Pojam,značaj i uloga GAP analize

1. UVOD
U današnjem vremenu krize i recesije gdje je veoma težak posao pronaći kupce, istražiti njihove želje i potrebe, veoma je važno potruditi se da zadržimo kupce te da oni postanu lojalni proizvodima koje koriste- Međutim, često se javljaju odstupanja u ponuđenim proizvodima ili uslugama koje proizvođači koje proizvođači nude i onoga što potrošači očekuju. Ista stvar se dešava i sa preduzećima koja imaju jednu svoju viziju cilja a u stvarnosti su činjenice drugačije. Tu potom dolazi do pojave određenog jaza ili gapa. Ukoliko menadžment tim ima filozofiju planiranja koja odgovara poslovanju u uslovima turbulencije i neizvjesnosti, tehnika analize jaza može biti od višestruke koristi.
U ovom radu posebnu pažnju ćemo posvetiti jednoj od najvažnijih tehnika za predviđanje poslovnog neuspjeha i za rano otkrivanje signala latentne krize preduzeća, odnosno analizi gapa. Analiza jaza predstavlja tehniku strateškog upravljanja za utvrđivanje mogućnosti rasta i razvoja organizacije. Ova analiza se svodi na identifikovanje nivoa aspiracije sadašnjih mogućnosti organizacije i stimuliranja istraživanja u planskom procesu. Istraživačko pitanje ovog rada glasi:“Šta u suštini predstavlja gap odnosno jaz, koji su ciljevi provođenja gapa,zatim njegov značaj i uloga zbog čega se gap često spominje u literaturi“.

2. ZNAČAJ I ULOGA „GAP“ANALIZE
Analiza jaza ili gap analiza je jedan od mnogobrojnih savremenih koncepata, odnosno jedna od tehnika strategijskog upravljanja i predviđanja kojom se prate mogućnosti rasta i razvoja privrednih subjekata. Realizacija čitavog procesa održivog razvoja i upravljanja može se sprovesti primjenom odgovarajućih tehnika koje su primjenljive bez obzira na to da li će se proces upravljanja primijeniti na neko određeno preduzeće, region ili određenu zemlju. Ova tehnika se u suštini svodi na to da se odrede aspiracije za budućnost i sadašnje mogućnosti, a u tom smislu se istražuju i kreiraju strategije za popunu jaza (gapa).
Preduzeće, region ili zemlja se odlikuju svojim specifičnostima, određuju ih brojni parametri i u određenom momentu nalaze se u različitim fazama razvoja. Tradicionalni način pristupa menadžmentu je prihvatao segmentaciju i definisano je kao dijelove portfolia isključivo na osnovu njihove ekonomske isplativosti. Međutim, ekonomska isplativost prestaje da bude jedini faktor koji je utjecao na donošenje odluka o usmjeravanju i donošenju odluka. Savremena nauka o održivom upravljanju nameće potrebu da se portfolio razmatra i sa aspekta energetske efikasnosti, potrošnje energije i drugih ne(obnovljivih) resursa, štetnih emisija koje nastaju uslijed toga i slično.
GAP analiza je izuzetno jak i pouzdan način kako vidjeti razlike u rezultatima poslovanja na strani prihoda i troškova, ali i vrlo pregledan izvještaj koji omogućuje da se razlike jasno povežu sa rastom prihoda vezno za povećanje prodane količine ili promjenu cijena. Također na strani troškova, GAP analiza pruža mogućnosti da se identificiraju svi pokretači promjena troškova i omogućuje rad na troškovima u cilju optimizacije troškova. GAP analiza nije rezervirana samo za analizu prošlih događaja, već se istu može koristiti za odlučivanje na projektima u fazi pripreme projekta i projekcije dobiti, optimizaciji zaliha ili prilikom planiranja povećanja prodaje poduzeća.