Sakupljanje i odlaganje medicinskog otpada

U ukupnom zagađenju životne sredine medicinski otpad ne zauzima veliki dio, ali je on potencijalno među najopasnijim vrstama otpada, jer može da dovede do zaraza i trovanja. Zagađenje koje dolazi iz zdravstvenih ustanova je specifično i može da bude veoma opasno, kako po zdravlje ljudi koji rade u zdravstvenim ustanovama, tako i po zdravlje okoline, odnosno stanovništva i ekosistema u kojem se taj otpad skladišti. Ovaj otpad se dijeli na bolnički (bolničko zagađenje) i medicinski (medicinsko zagađenje). Bolničko zagađenje je širi pojam koji podrazumijeva sve vrste otpada, tečni i čvrsti: korisni, onaj koji može da se reciklira, a koji dolazi, na primjer, od bolničke administracije, pretežno papir ili iz bolničke kuhinje, i štetni i potencijalno opasni. Medicinski otpad potiče od sredstava i materijala koji se koriste u dijagnostici ili tokom liječenja pacijenata. Opasni medicinski otpad se dijeli na infektivni, hemijski, radioaktivni. Medicinski otpad, kako opasan, tako i neopasan, stvara se u zdravstvenim ustanovama u različitim količinama, što zavisi od tipa ustanove, broja postelja, bolesti koje se leče i tipa medicinskih usluga koje se pružaju. Prema tome, opasni medicinski otpad predstavlja ozbiljan zdravstveni i higijenski rizik za zdravstvene radnike, osoblje, pacijente i osobe koje se bave prikupljanjem, skladištenjem i odlaganjem medicinskog otpada. Neodgovarajuće odlaganje opasnog medicinskog otpada predstavlja i izvor zagađenja životne sredine.