Politika zapošljavanja u Europskoj Uniji trenutno je u procesu prilagodbe izazovima koje je pred
zemlje članica stavila svjetska financijska i ekonomska kriza. Kriza je razotkrila razne
nedostatke u europskoj privredi. Prosječne stope rasta niže su od onih glavnih konkurenata SAD-
a, Japana i Kine, ponajviše zbog niske razine ulaganja u područje istraživanja i razvoja, te
inovacija i nedovoljne upotrebe informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Pokazalo se da je
poslovni sektor u EU manje sklon prihvadanju inovacija i prilagodbi na savremene trendove u
poslovanju temeljene na visokim tehnologijama i održivom rastu.

Slijedeći ključan problem je niska stopa zaposlenosti u porećenju s ostalim dijelovima svijeta -
69% u prosjeku za populaciju od 20-64 godine. Stope zaposlenosti žena i starijih radnika
posebno su niske (63% odnosno 46% za starije radnike u dobnoj skupini od 55-64 godine). Kriza
je snažno pogodila mlade među kojima je stopa nezaposlenosti u 2012. bila preko 22%. Postoji
veliki rizik da ljudi koji nisu u doticaju ili su tek slabo vezani uz svijet rada izgube doticaj s
tržištem rada i nađu se na marginama siromaštva i isključenosti.

Treći ključni problem europske privrede je ubrzano starenje stanovništva odnosno smanjenje
broja radnog aktivnog stanovništva koje će se dogoditi nakon postupnog penzionisanja baby-
boom generacije. Veći broj penzionisanih u odnosu na radno aktivno stanovništvo može dovesti
do dodatnog opterećenja za postojeći penzioni sistem te ugroziti europski sisitem socijalne
sigurnosti i blagostanja. Broj ljudi starijih od 60 godina sada raste dvostruko brže nego prije
2007. godine – za gotovo 2 miliona godišnje u usporedbi s prijašnjih milion.

1.1.

Europa 2020

Navedeni problemi ili kako ih Europska Komisija voli nazivati "izazovi" osnovni su razlog
pokretanja   sveobuhvatne   višegodišnje   strategije   nazvane   Europa   2020.   Ova   nova   strategija
predstavlja određen zaokret u odnosu na prethodnu Lisabonsku strategiju za rast i zapošljavanje
predstavljenu   2000.   godine,   a   trebala   je   Europsku   Uniju   do   2010.   godine   pretvoriti   u
najkonkurentnije   i   najdinamičniju   privredu   na   svijetu,   utemeljeno   na   znanju,   sposobnosti   za
održivi rast te snažnoj privrednoj i socijalnoj koheziji.

Analitičari   najviše   zamjeraju   Lisabonskoj   strategiji   nedostatak   konkretnih   ciljeva   i   mjerenje
pokazatelja   uspjeha   provedbe   te   premalo   fokusa   na   ulaganje   u   istraživanje   i   razvoj.   Nova
strategija Europa 2020 je konkretnija i s puno više mjerljivijih ciljeva koji bi trebali pomoći EU
da   izađe   iz   krize   i   pretvori   EU   u   privredu   koje   će   ostvarivati   visoke   stope   zaposlenosti,

produktivnosti i društvene povezanosti. Temeljna tri stupa ove strategije koji se međusobno
nadopunjuju te ispravljaju nedostatke prethodnog strateškog usmjerenja Unije odnose se na

Pametan rast: razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji.

Održiv rast: promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i
konkurentnija

Uključiv rast: njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi
društvenu i teritorijalnu povezanost.

Cilj novog smjera europske politike nisu kratkoročne mjere koje će riješiti trenutne probleme
vezane uz ekonomsku krizu već sveobuhvatne srednjoročne i dugoročne reforme koje će
osigurati ekonomski rast temeljen na znanju i ekologiji te u kojem će sudjelovati sve društvene
skupine. Prioriteti pametnog, održivog i uključivog rasta trebali bi se ostvariti kroz slijedeće
mjerljive ciljeve

Povećati stopu zaposlenosti na 75 % za populaciju u dobi između 20- 64 godina.

Povećati investiranje u istraživanje i razvoj na 3 % BDP-a.

Povećati udio energije iz obnovljivih izvora na 20%, smanjiti stakleničke plinove za 20%
u usporedbi s razinom iz 1990. godine te povećati energetsku učinkovitost za 20%

Smanjiti postotak osoba koje rano napuste školovanje ispod 10 %, te povećati udio
visokoobrazovanih u dobnoj skupini od 30-34 na preko 40%.

20 miliona ljudi manje u opasnosti od siromaštva.

1.2.

Politike zapošljavanja u EU

Politike zapošljavanja sastavni su dio obuhvatne europske strategije 2020 i značajna poluga u
održavanju razine zaposlenosti u vremenu ekonomske krize. Predstavljaju ključni preduvjet za
uspješan oporavak i strategije rasta Unije, ali nužno moraju integrirati i kvalitetno dizajnirane
socijalne politike koje de omoćuditi ravnomjerniji uticaj i preraspodjelu dobrobiti ekonomskog
rasta na sve skupine stanovništva.

Uključivi razvoj i rast (treći prioritet Strategije 2020) znači razvoj kompetencija pojedinca koje
će mu pomoći u prilagodbi promjenama na tržištu rada te unaprijediti mogućnosti za stvaranje
kohezivnog društva. Ovaj prioritet strategije također je usmjeren na borbu protiv siromaštva,
moderniziranje tržišta rada te ravnomjerni razvoj svih dijelova Unije odnosno snažnija
teritorijalna kohezija.

Kako bi odgovorila na izazove kao što su starenje radne snage, niska stopa zaposlenosti i sve
veća globalna konkurencija, Europska Unija mora u potpunosti iskoristiti potencijale svoje radne

Europska strategija za pametan, održiv i inkluzivan rast. Str. 8