JU SREDNJA MEDICINSKA ŠKOLA TUZLA
ESEJ
STEPSKI VUK – HERMANN HESSE
Tuzla, novembar 2019.
O PISCU
Herman Hese (njem. Hermann Hesse; 2. jul 1877. - 9. august 1962.), njemački pisac, dobitnik
Nobelove nagrade za književnost 1946. godine. Pisao je lirske pjesme, novele i romane. U početku
svog stvaranja bio je romantičar, u proznim djelima pod uticajem psihoanalize i orijentalne
mudrosti. U Heseovim djelima jasno je uočljivo njegovo zanimanje za egzistencijalne, duhovne i
mistične teme i veliki uticaj budističke i hindu filozofije. Njegova najpoznatija djela su Stepski vuk
(Der Steppenwolf), Sidarta (Siddhartha), Igra staklenih perli (Das Glassperlenspiel). Rođen je u
gradu Kalvu, Virtemberg, 1877. godine. 1922. godine emigrirao je u Švicarsku, 1923. je postao
švicarski državljanin. Kao antimilitarista i pacifista, jako se usprotivio Prvom svjetskom ratu.
Njegova osjećanja koja se tiču rata izražavao je u mnogim svojim knjigama. Za vrijeme Drugog
svjetskog rata, našao se se u čudnim okolnostima. Njemački propagandista Jozef Gebels u početku
je štitio njegove knjige, i kao rezultat Hese je mogao da objavljuje svoja djela. Međutim, kada je
zahtjevao da određeni djelovi njegovog romana Narcis i Zlatousti (Narziss und Goldmund) koji se
tiču pogroma ostanu nedirnuti, našao se na nacističkoj crnoj listi. Ipak, uspio je da izbjegne Drugi
svjetski rat i skrasio se u Švicarskoj. Kao i mnogi njegovi likovi, Hese je u toku svog života imao
mnogo problema sa ženama. Njegov prvi brak sa Marijom Bernouli, sa kojom je imao troje djece,
završio se tragično, tako što je njegova žena mentalno oboljela. Njegov drugi brak sa pjevačicom
Rut Venger, trajao je veoma kratko, a najveći dio vremena proveli su odvojeni jedno od drugog. To
je dovelo do duboke emotivne krize, Hese se povukao u sebe i izbjegavao socijalne kontakte, što je
opisao u svom čuvenom romanu Stepski vuk (Der Steppenwolf). Ipak, njegov treći brak sa Ninon
Dolbin Auslender, trajao je do kraja njegovog života. Svoju treću ženu spomenuo je u knjizi
Putovanje na istok (Die Morgenlandfahrt). Hese je u svom kasnijem životu razvio određenu dozu
konzervativizma. U Igri staklenim perlama (Das Glasperlenspiel), jedan od likova proglašava svu
muziku poslije Johana Sebastijana Baha vještačkom i lošom, proglašavajući Ludviga van
Betovena za ekstremni primjer lošeg ukusa u muzici. Inače, Igra staklenih perli, sa svojim
idealizovanim srednjevekovnim stilom bila je izuzetno popularna knjiga u ratom razrušenoj
Njemačkoj 1945. godine. Hese je umro u snu u Montanjoli 9.avgusta 1962. godine u svojoj 85.
godini.
