Asocijacija izmedju bakterija
UNIVERZITET „BIJELJINA“
FARMACEUTSKI FAKULTET
Predmet:
MIKROBIOLOGIJA
Tema:
ASOCIJACIJA IZMEĐU BAKTERIJA, ASOCIJACIJA
IZMEĐU BAKTERIJA I ČOVJEKA, PATOGENOST I
VIRULENCIJA MIKROORGANIZAMA
Predmetni profesor: Student:
Željko Mijailovic
Broj indeksa:
Bijeljina, maj 2020
Sadržaj
Uvod................................................................................................................... 3
1. Asocijacija živih organizama.........................................................................4
2. Asocijacija između bakterija.........................................................................4
2.1. Neutralizam............................................................................................ 4
2.2. Komensalizam........................................................................................4
2.3. Mutualizam.............................................................................................5
2.4. Kompeticija............................................................................................ 6
2.5. Antagonizam...........................................................................................6
3. Asocijacija između bakterija i čovjeka..........................................................6

1. Asocijacija živih organizama
Asocijacija dva ili više živih bića bez obzira da li je štetna ili korisna za
organizme koji žive zajedno naziva se simbioza. Simbioza ljudi i mikroba
vjerojatno je najkompleksniji oblik suživota na zemlji. Mikrobi su zapravo ti
koji nas štite, a debelo crijevo jedan je od najbitnijih imunosnih organa u
tijelu. Bakterije su te koje nam pomažu iskoristiti vitamine, aminokiseline i
masne kiseline iz hrane koju konzumiramo. U simbiozi veći od organizama je
obično domaćin, a drugi je parazit ili mutualist. Pojam
simbioza
se nekada
vezuje samo za dejstvo među organizmima u kojem oba imaju koristi,
međutim simbioza ima šire značenje. Vrste odnosa u simbiozi u zavisnosti od
korisnosti zajednice po organizme koji je čine mogu biti:
parazitizam - jedan organizam ima koristi, a drugi štetu
komensalizam - jedan organizam ima koristi, a drugi nema ni koristi, ni
štete
mutualizam - dejstvo među organizmima koje je povoljno za oboje
Jednom uspostavljeni simbiotski odnosi mogu da se mijenjaju kroz sva tri
navedena tipa odnosa, tokom dugog vremenskog perioda ili u zavisnosti od
okolnosti. Simbiotski odnosi i njihovo uspostavljanje predstavlja bitan faktor
u evoluciji populacija vrsta.
Asocijacija živih organizama se dijeli na:
Asocijacije između bakterija
Asocijacije između bakterija i čovjeka
2. Asocijacija između bakterija
2.1.
Neutralizam
Neutralizam
je zajednički život dva mikroorganizma, pri čemu jedan na
drugog ne deluje. Neutralizam se odnosi na ravnodušne odnose i ne utječe ni
na koji način uobičajeno stanje organizama koji nastanjuju jedno stanište. Ova
je vrsta mnogo manje uobičajena od ostalih.
2.2.Komensalizam
Komensalizam
je asocijacija, gde jedna populacija ima koristi, a druga je
indiferentna, što znači da nema ni korist ni štetu. Naziv interakcije potiče od
latinskih reči
cum
-sa i
mensa
-trpeza, u prevodu na naš jezik zajedno za
stolom. U osnovi odnosa komensalizma između populacija je produkcija
faktora rasta. Neke mikrobne populacije produkuju i ekskretuju faktore rasta,
kao što su aminokiseline i vitamini. Na primer
Flavobacterium brevis
ekskretuje cistein, koji koristi
Legionella pneumophilla
u vodenoj sredini.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti