1
1. Uvod
Čaj
je svaka sirovina ili gotov proizvod od kojeg se vrlo jednostavnim prelijevanjem
vrelom vodom dobije napitak. Prodaje se u raznim pakovanjima i različitim oblicima
te stupnjevima tehnološke dorade. Važno je napomenuti da pod nazivom čaj
podrazumijevamo dva osnovna tipa, s obzirom na vrste sirovina i zakonodavstvo.
Čaj ili pravi čaj čine listići ili lisni pupoljci čajeva (vrsta
Thea sinensis
ili
Camellia
sinesis
po novoj nomenklaturi), a prema tehnološkoj obradi sirovine razlikujemo
crni
čaj (fermentirani)
i
zeleni čaj (nefermentirani)
. Pravi čaj proizvod je izrađen od
sušenih listova ili lisnih pupoljaka čajnog grma ili drveta čajavca.
Ostali čajevi – biljni, voćni ili mješavine bilja i voća (ili, kako ih propisi
nazivaju,
domaći čajevi
) biljke su ili voćne sirovine od kojih se dobiva čaj. Uz naziv
"domaći čaj" obavezno je specificirana vrsta sirovine od koje je čaj izrađen (menta,
kamilica, šipak, voćni). Zato ime "domaći čaj" ne znači da je proizveden isključivo od
domaćeg bilja ili voća.
Camellia sinensis-čaj
2
2. Uzgoj čaja
Biljka čajevac višegodišnji je uvijek zeleni grm ili malo drvo koje uspijeva u
suptroskim i tropskim predjelima. Najbolje uspijeva u Indiji (koja je ujedno i najveći
proizvođač čaja na svijetu), Sri Lanki (Ceylon), Kini, Japanu, a uzgaja se mnogo i u
Istočnoj Africi, Indoneziji i Rusiji. Unutar porodice čajeva postoji razlika između
kineskog čajevca (
Thea sinensis
ili
Camellia sinesis
po novoj nomenklaturi) i
asamskog čajevca (
Thea assamica
). Čaj čine zapravo mladice čajnoga grma koji u
plantažnom uzgoju doseže visinu od 1 do 1, 5 m. Tako se postiže brz rast mladica, pa
grm daje nove listove nekoliko puta u godini. Lišće čaja bere se kad je biljka stara
četiri godine, i to za kišnih dana, prosječno četiri berbe na godinu. Najvažnije je kako
se postupa s čajem nakon berbe. Dug je put od svježe ubranih listića zelenog čaja
(osjetljive vrste beru se u rukavicama) do pakiranog čaja za upotrebu. Najprije listovi
moraju uvenuti, pri tome gube vlagu i postaju gipki, što je preduvjet za obradu, tj. za
valjanje, pri čemu se zeleni listići lome. Sok koji izlazi iz staničnog tkiva povezuje se s
kisikom iz zraka pa dolazi do fermentacije. Razvijaju se eterična ulja koja čaju daju
posebnu aromu. Zatim se čaj dalje prerađuje. Ovako fermentiran čaj je tzv. crni čaj, a
nefermentirani je tzv. zeleni čaj kod kojeg listići ostaju zeleni. Postoji i treća vrsta čaja
prema postupku sušenja i fermentacije - tzv.
oolong
, koji nastaje polufermentacijom i
ima karakteristike i zelenoj i crnog čaja.
Poslije se čaj sortira po veličini i uz pomoć sita posebne konstrukcije dobiva se:
najkvalitetniji dio čaja -
bulk
kvalitetan dio čaja -
fines
čajna prašina -
dust
Plantaža čaja
