www.mufcart.com
Inteligentni transportni sistemi
I parcijala
(skripta)
By Mujo Mališević
www.mufcart.com
Razlozi za uvođenje i razvoj ITS-a
Razvoj suvremenih gradova prati stalni porast mobilnosti. To rezultira stalnim rastom
opterećenja prometne infrastrukture što je posebno izraţeno kroz porast opterećenja na urbanim
arterijama. Gradovi odgovaraju ovim izazovima sa različitim prometnim strategijama, koje
pokušavaju uskladiti potraţnju koju prati porast mobilnosti sa zahtjevima za smanjenje
prometnog zagušenja i zastoja u prometu.
Sve je više drţavnih institucija i transportnih agencija
širom svijeta koje stvaraju tehničke, organizacione i administrativne preduvjete za primjenu ITS-
a čime se stvaraju pretpostavke za ostvarivanje potencijalnih koristi od ITS-a, integrirajući često
nastalu sinergiju kroz povezivanje tokovima informacija svih sudionika u prometnom sustavu.
ITS su identificirani kao jedan od presudnih mehanizama koji će transportnom sustavu omogućiti
ispunjenje zahtjeva koji se pred njega u budućnosti budu postavljali. ITS omogućava
informacijsku transparentnost, upravljivost i poboljšan odziv prometnog sustava čime on dobiva
attribute inteligentnoga.
Definiranje osnovnih pojmova ITS-a
ITS obuhvaćaju široko područje novih alata za upravljanje procesima odvijanja prometa i
obavljanja transporta. ITS alati se zasnivaju na tri ključna pojma: informacija, komunikacije i
integracija. Procesi prikupljanja podataka, obrade podataka, integriranja podataka i
opskrbljivanje informacijama čine jezgru ITS-a.
Pruţanje točnih pouzdanih i relevantnih
informacija korisnicima prometnog sustava je jedna od ključnih zadaća sustava ITS-a.
Informacija je obavijest koja nam smanjuje stupanj neodreñenosti o nekom dogañaju, pojmu ili
objektu Prometne informacije moţemo razvrstati u tri različite vremenske skupine: povijesni
podaci ,trenutni podaci , podaci koji se predviñaju.
Povijesni podaci se mogu dobiti objektivnim
mjerenjem ili na temelju subjektivnog iskustva i oni prikazuju prethodno stanje u prometnom
sustavu. Objektivni povijesni podaci se koriste u prometnim prognozama za predviñanje
prometne potraţnje.
Trenutni podaci se sakupljaju i dostavljaju u realnom vremenu. Podaci o
trenutnom stanju prometnog sustava koji se sakupljaju različitim mjernim ureñajima su ključni
za uspješno funkcioniranje ITS-a.
Predviñanjem vrijednosti parametara koji opisuju stanje
prometnog sustava moţemo opisati očekivano stanje prometnog sustava. Vrijednost ovih
parametara moţemo predviñati kratkoročno i dugoročno.
Pojam i vrste mobilnosti
Riječ mobilnost potječe od latinske riječi "mobilitas" koja označava sposobnost kretanja ili
stvarnog premještanja Polazeći od sveobuhvatnog značenja mobilnosti moţemo razlikovati
osnovne tri kategorije mobilnosti: 1.geografska ili fizička mobilnost 2. intelektualna ili mentalna
mobilnost 3. društvena mobilnost .
Intelektualna mobilnost se odnosi na mentalnu i intelektualnu
zagušenja:- upravljanje potraţnjom : tarife, elektroničko plaćanje, pristup upravljanju -
efikasnost mreţe: upravljanje širokom mreţom arterija, upravljanje brzinom kretanja, mjerenje i
kontrola ulaza na rampama, otkrivanje i upravljanje iznenadnim dogañajima, informiranje
vozača - model poticanja pomoći : predputno informiranje, davanje prioriteta autobusima, sustav
informiranja putnika
Povećanje sigurnosti u prometu
ITS moţe značajno pridonijeti povećanju sigurnosti u prometu uz smanjenu broja nezgoda kao i
smanjenje posljedica prometnih nezgoda kroz pravovremeno reagiranje i osiguravanje potrebnih
resurse za reakciju na te dogañaje. Najvaţnija aplikacija uključuje upravljanje brzinom
(upozorenje, povratna informacija vozaču, upravljanje) i nadziranje vozila i vozača.
Neki
primjeri uključuju:- adaptivni sustav kontrole brzine - detekcija iznenadnih dogañaja i
upozorenja sustava- brzo vrijeme reakcije na nezgodu- sustavi kamera za brzinu i izvršenje
prometnih signala- automatsko upravljanje prometom za pješake i bicikliste - nadziranje
vremenskih i mikroklimatskih uvjeta - povećanje mogućnosti predviñanja sustava - sustav za
sprečavanje sudara
Nadziranje i zaštita okoliša
Odrţiva mobilnost ne moţe se ostvariti bez zaštite okoliša i smanjenja štetnog utjecaja na okoliš.
Mnogi gradovi su primijenili ITS za smanjenje problema zagañenja zraka, posebno u centrima
gradova.
Produktivnost i operativna efikasnost
ITS implementacija često sniţava operativne troškove i obvezno poboljšavaproduktivnost. Kako
je smanjenje troškova od interesa za sve korisnike prometnica, a odgovarajuće koristi su
značajne za vlasnike vozila i operatere infrastrukture autocesta.
Komfor za korisnike
Za korisnike transportnog sustava je veoma vaţna udobnost, zaštita privatnosti, povjerenje,
sigurnost. Sa ITS servisima mogu se dobiti bolje predputne informacije o uvjetima putovanja,
uključujući podatke o trajanju zagušenja, informacije o vremenskim uvjetima, što će utjecati na
smanjenje stresa vozačima.
Okvir za razvoj ITS-a
Moderna tehnologija je samo jedna komponenta za uspješan razvoj ITS-a. Ne izolirani ITS alati
ili strategije mogu biti prikladni za potrebe svih gradova osiguravajući cjelovita rješenja
prometnih i transportnih problema.
Koordinacija razvoja ITS-a
U mnogim gradovima glavne smjernice u razvoju ITS-a, se dobivaju kroz pokretanje jedne dobre
inicijative za razvoj ITS, nakon čega slijede konsultacije, planiranje i realiziranje plana
konkretnom akcijom.
Tipični zahtjev razvoja ITS-a je koordinacija izmeñu nekoliko različitih
organizacija I nadleţnih organa vlasti
Sustavni pristup razvoju ITS-a
Područje transporta mora koristiti sustavni pristup, koji značajno doprinosi uspješnom razvoju
ITS-a. Potpuni sustavni pristup uključuje tehnički koncept I industrijska nastojanja u integriranju
ključnih tehnologija koje su široko obuhvaćene unutar arhitekture prema zahtjevima korisnika.
Tehnički koncept ITS-a
Tehničku jezgru ITS-a čini primijenjena informacionih i upravljačkih tehnologija na transportne
sustave. Ujedinjavanje ovih tehnologija za primjenu u ITS funkcijama je zasnovano na
principima prometnog inţenjerstva. Mnogi transportni problem potječu od pomanjkanja
vremenski točnih i jednostavno upotrebljivih informacija ili pak jednostavno nedostaje
odgovarajuća koordinacija pri donošenja odluka od korisnika sustava ( na primjer kada na auto
cesti ima nezgoda opasnih po ţivot, zatvorena koordinacija se zahtijeva izmeñu upravljanja
prometom, informiranja putnika i sustava upravljanja incidentima).
Sustavna arhitektura ITS-a
Sustavna arhitektura je okvir unutar kojeg se pojedinačni ITS servisi i funkcije (nadziranje
prometa, detekcija incidenata, podrška nesretnim slučajevima) mogu biti razvijene. Ona definira
načine povezivanja komponanta sustava i način njihovog funkcioniraja kao cjeline, te vrši
usklañivanje funkcija unutar sustava i njegovih podsustava. Sustavna arhitektura ne treba
osigurati specifikaciju svih tehnologija,
Glavna karakteristika sustavne arhitekture je osiguranje
strateškog okvira putem kojeg će aktivnosti različitih sudionika moći biti integrirane.
Ključne tehnologije ITS-a
ITS tehnologije su ključne za efikasan razvoj ITS servisa.
Telekomunikacijska infrastruktura je u
mogućnosti podrţavati mnoge ITS servise putem stacionarne i mobilnih komunikacija.
Mikrovalni i infracrveni signali su temeljna tehnologija namijenjena komunikacijama kratkog
dosega
.
GPS) je praktično tehnička alternativa uz umjerene troškove za dobivanje podataka o
lokaciji vozila, za više servisa ITS koji traţe automatsko lociranje vozila
Sustavski pristup i metodologija ITS-a
ITS kao nastajuća znanstvena disciplina razvija samostalnu metodologiiju utemeljenu na
sustavskom pristupu, kibernetici i metodama sustavskog inţenjerstva.
Metodologija
(methodology) je znanost o metodama i načinu istraţivanja odnosno izvoñenja odreñenih
aktivnosti.
Sustavska znanost i metodologija omogućuju znanstveno objašnjenje i rješavanje
