Skladište  podataka   je   skup   podataka   koji   je  nastao   80   –ih   godina  prošlog   vijeka   od   idejnih
tvoraca Beri devlina i Paul Marfija i kao takav počeo se najprije koristiti u tehnloškim marketima.
Međutim,   Viliam   Inmon   se   smatra   tvorcem   skladišta   podataka   koji   je   1990   godine   svojim
priručnikom omogućio praktičniji način upotrebe skladišta podataka. Takva skladišta podataka su
u   većini   slučajeva   služila   nepromijenjivu   analizu   podataka   kao   što   je   analiza   prodaje   u
određenom periodu, ali ne analiza na današnji dan nego analiza u zadnjih 30 dana, po periodima
ili danima koji su bili od značajnog interesa. Tako možemo reći da postoje podaci koji se nalaze u
skladištima baza (RDBMS) a te baze su jednodimenzionalne kao što je SQL server i Oracle, ili
boilo koje druge baze podatakata koje mogu precizirati trenurno stanje. Podaci koji se tu nalaze,
prikupljaju   se   i   dalje   transformišu   u   skladišta   koja   predstvaljaju   odredjenu   vrstu   obrađenih
podataka, koji su prilagodjeni tako da izvrše veći broj različitih izvještaja koji se traže. Skladište
podataka nema svoju primjenu kada su u pitanju onlajn transakcije u smislu izmjene pojedinih
slogova ( unošenja novih ili brisanje postojećih), i kao takvo ne služi za evidentiranje promjena
na kasama u marketima, knjigovodstvenim sistemima ili na bilo kojem drugom mjestu gdje se
pristupa   unosu   ili   izmjeni   novih   podataka.   Ova   skladišta   podataka   koriste   podatke   iz   OLTP
sistema ili podatke iz nekih drugih skladišta, koja će obezbjediti prikupljanje i obradu podataka,
analizu   podataka   i   kao   takav   se   često   organizuje   u   nekom   drugom   hijerarhijskom   modelu,
suprotan originalnom izvoru podataka. OLAP sistemi obezbjeđuju te izvještaje a pored toga su i
podrška strateškom sistemu. Izvor podataka u OLAP sistemu je upravo skaldište podataka i oni
omogućavaju jednodimenzione baze, dok su OLAP sistemi zaduženi za skladište podataka.

Moramo naglasiti da je skladište podataka namijenjeno prventveno menadzerima kao i svima
onima koji obavljaju različite analitičke zadatke, npr. izvještavanje i praćenje a svoj temelj nalaze
u različitim poslovnim pravilima. Menadzeri svoje izvršenje obavljaju tako što postave odredjene
upite i analizom prikupljenih informacija kao i poslovima planiranja i simulacije koji se temelje
prvenstveno na znanju a realizuju se modeliranjem i izvršenjem modela koji je izradjen.

Potrebno je naglasiti da je skladište podataka proces koji se završava inicijalnim učitavanjem
podataka, već se pristupa osvježavanju skladišta podataka, novijim podacima koji se nalaze u
pravilnim vremenskim intervalima (za svaki dan, sedmicu ili mjesec). Tako da iz ovoga možemo
zaključiti da je skladište podataka jedan dugotrajan, složen i kontinuiran proces.