Društvene mreže i njihov uticaj na ponašanje mladih
metoda generalizacije, analize sadržaja i tumačenja određenih pojmova. Pomoću
navedenih metoda pokušaće se na najbolji način proučiti i prikazati karakteristike rada
društvenih mreža, kao i njihov uticaj na društvo u cjelini. Krajem devedestih godina XX, a
naročito prvih godina XXI, vijeka prve verzije društvenih mreža doživljavaju ekspanziju i
postaju najpopularnija oblast na Internetu (eng.
World Wide Web – WWW
). Broj korisnika
Interneta koji u današnje vrijeme ne upotrebljavaju društvene mreže je izuzetno mali i
gotovo zanemarljiv. Društvene mreže su zapravo Internet sajtovi gdje se možete
predstaviti, upoznati i družiti sa osobama istih ili sličnih interesovanja, a najveći „bum“ su
doživjele krajem prve dekade XXI vijeka, naročito među mlađom populacijom korisnika
Interneta. Cilj ovog rada je prikazati dobre strane uticaja društvenih mreža na život mladih
ljudi, njihov uticaj na širenje vidika, opšte kulture, razmjene ideja, obrazovanje kao i
svakodnevno druženje i komuniciranje sa virtuelnim i pravim prijateljima na mreži, ali i
negativne strane kao što su otuđivanje, depresivno ponašanje, širenje govora mržnje,
uhođenje kao i psihička i fizička zavisnost o društvenim mrežama i njihovom sadržaju.
3. Socijalizacija na Internetu
Društvene mreže su interaktivni društveni mediji koji omogućavaju korisnicima
stvaranje vlastitih web stranica, tema, grupa, fotografskih galerija i
on-line
prijatelja uz
visok stepen međusobne povezanosti svih elemenata društvene mreže i mogućnost za
samostalno određivanje nivoa privatnosti svakog pojedinca. Društvene mreže su
fenomen koji je na Internetu zaživio u prvoj dekadi XXI vijeka, a njihovi prethodnici su
forumi,
Chat room
-ovi (pričaonice) i blogovi. Rani oblici društvenih mreža na Internetu
su nastali u formama generalnih mrežnih zajednica kao što su
theGlobe
i
GeoCities
4
nastali 1994. godine i
Tripod
nastao godinu dana kasnije. Većina od ovih rudimentarnih
mrežnih zajednica su se fokusirale na povezivanju ljudi zbog međusobnog uticaja preko
tzv.
Chat room
-ova i podsticale su korisnike da dijele lične podatke i ideje preko
Internet stranica. Navedeni pristup je omogućen
easy to use
(eng. lako za korištenje)
„alatima“ za objavu podataka i jeftinim ili besplatnim prostorom na Internetu. Pojedine
društvene mreže su imale drugačiji pristup, jednostavnim spajanjem ljudi preko adrese
njihovog
e-maila,
odnosno putem elektronske pošte. Krajem 90-tih godina XX vijeka,
korisnički profili postaju glavna karakteristika stranica društvenih mreža, koji
omogućavaju korisnicima stvaranje lista mrežnih prijatelja i opciju pretrage mreže u
potrazi za korisnicima sa sličnim interesovanjima i njihovo organizovanje u tematske
grupe.
Od 2003. godine na Internet tržištu se javljaju velike organizovane virtuelne
zajednice kao što je
MySpace
ili globalno najpopularnija društvena mreža današnjice,
Facebook.
Zajedničko za sve Internet mreže ove vrste su „alati“ i sistemi za
komunikaciju među posjetiocima koji dijele vlastita iskustva jedni između drugih,
komuniciraju sa osobama sličnih interesovanja i pronalaze stare prijatelje. Sve
društvene mreže koriste slične metode da privuku pažnju i zadrže posjetioce na svojim
stranicama, a sa druge strane one takođe moraju sadržavati drugačiji pristup
integrisanju informacija i načinu korištenja „alata“ za komunikaciju. Ono što čini
jedinstvenim društvene mreže za razliku od drugih grupnih web-stranica je
razmjenjivanje liste kontakata jednog korisnika sa ostalim korisnicima iste društvene
mreže. Rezultat takvog „šerovanja“, odnosno dijeljenja kontakata, je taj da osobe koje
se inače u stvarnom životu nikada ne bi srele dobijaju priliku da se povežu i stupe u
kontakt jedni sa drugima. Logika povezivanja kontakata između korisnika konstantno
se unapređuje, i povećava se mogućnost kontaktiranja osobe koja ima slične interese iz
5
4. Tipovi društvenih mreža
Sve društvene mreže na Internetu se mogu podijeliti u sedam osnovnih kategorija
1
:
Društveno povezivanje
Društvene mreže bez sumnje predstavljaju najbolji način povezivanja sa
prijateljima, članovima porodice i ljudima koji žive dosta daleko od nas. Najpoznatije i
najpopularnije mreže takvog tipa su Facebook, Twitter, Google+ i MySpace koji je već
prilično zastario i gotovo da nema nikakvog društvenog uticaja.
Podjela multimedijalnog sadržaja
Ovakvi tipovi mreža omogućavaju korisnicima dijeljenje video materijala,
fotografija, zvuka i sličnih sadržaja na Internetu. Najpopularnije društvene mreže ovog tipa
su YouTube, Instagram, Pinterest, Flickr, Tumblr i Picasa.
Informativne
Ovakve mreže su osmišljene sa ciljem da olakšaju ljudima pronalaženje rješenja za
svakodnevne probleme, kao i pristup širokom spektru podataka i informacija. Ovakvi
portali pružaju veliki broj podataka koji mogu biti korisnicima do velike pomoći u
svakodnevnom životu. Primjer takvih portala su Super Green Me i Do-It-Yourself
Community.
1
Crnobrnja, Stanko. Novi mediji i društvene mreže: Pojmovnik, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2014.
7
