Baze podataka

UVOD

Od samog početka korištenja računara , obrada različitih vrsta podataka bila je jedan od osnovnih zadataka. Podaci i informacije su postali pokretačka snaga modernog poslovanja na Zapadu pa i celom svijetu. Kada želimo da imamo kvalitetne informacije o svim segmentima naseg poslovnog ili čak privatnog života najbolje je da na određen način organizovamo sve podatke koje mogu da nam pruže informacije koje su od velike važnosti u trenutku kada su nam potrebne. Pogotovo se odnosi na situacije kada u kratkom roku moramo doneti neku kvalitetnu ili sudbonosnu odluku . Tada bi bilo najbolje da podaci za svaki pojedini element budu organizovani tako da se mogu smestiti u tabele sa istovrsnim zaglavljem. Može , a veoma često i mora da bude više tabela koje bi obuhvatili sve segmente našeg interesovanja. Svi ti segmenti se neretko zbog svoje prirode moraju organizovati u posebne tabele , a te tabele se mogu povezivati preko određenih zajedničkih elemenata. Skup više tih tabela koje služe jednom zajedničkom cilju, skup sa njihovim veznim elementima naziva se BAZOM PODATAKA. Njihov zajednicki cilj se odosi na svođenje veoma brze i uspešne informacije o svim događajima koji se dešavaju unutar jedne celine. Kada kucamo nesto u Wordu , vršimo neke tabelarne proračune u Exelu u više tabela onda imamo dodira sa bazom podataka. To je u stvari piatnje organizacije naših podataka. Ako ispisivamo datoteke u Wordu i smještamo ih po određenim direktorijima na neki način organizovamo bazu podataka. U slučaju kada naša baza postane toliko komplikovana da nismo više u stanju da jednostavno kontrolišemo tok i razvoj podataka potrebno je preći na viši stupanj organizacije podataka i početi razmišljati o sistemu za upravljanje bazom podataka. Postoji više sistema za rad sa bazama podataka kao što su :DBSM , ACCESS , FOXPRO , ORACLE , MICROSOFT SQL , DB2 , XML , . . .

 
Baza podataka

Baza podataka je organizovana zbirka podataka. Termin je izvorno nastao unutar kompjuterne industrije, a njegovo se značenje proširilo popularnom upotrebom toliko da Europska direktiva za baze podataka (koja za baze podataka donosi prava za intelektualno vlasništvo) uključuje i neelektronske baze podataka unutar svoje definicije. Ovaj članak je ograničen više na tehničku upotrebu termina, iako čak i među kompjuternim profesionalcima neki pripisuju mnogo šire značenje riječi od drugih.

Jedna od mogućih definicija baze podataka glasi da je to zbirka zapisa pohranjenih u kompjuteru na sustavni način, takav da joj se kompjuterni program može obratiti prilikom odgovaranja na problem. Svaki se zapis za bolji povratak i razvrstavanje obično prepoznaje kao skup elemenata (činjenica) podataka. Predmeti vraćeni u odgovoru na upitnike postaju informacije koje se mogu koristiti za stvaranje odluka koje bi inače mogle biti mnogo teže ili nemoguće za stvaranje. Kompjuterni program korišten za upravljanje i ispitivanje baze podataka nazvan je sustav upravljanja bazom podataka (SUBP). Svojstva i dizajn sustava baze podataka uključeni su u proučavanje informatičke znanosti.

Središnji koncept baze podataka je jednak onome od zbirke zapisâ ili dijelova znanja. Za danu bazu podataka tipično postoji strukturni opis vrste činjenica sadržanih u toj bazi podataka: taj opis naziva se shema. Shema opisuje predmete koji su prikazani u bazi podataka, te odnose među njima. Postoje brojni različiti načini organizovanja sheme, to jest od modeliranja strukture baze podataka: oni se zovu modeli baza podataka (ili modeli podataka). Model u najraširenijoj upotrebi danas je odnosni model, koji laički rečeno prikazuje sve informacije u obliku mnogostrukih odnosnih tablica od kojih se svaka sastoji od redova i stupaca (prava definicija koristi matematičku terminologiju). Ovaj model prikazuje odnose upotrebom vrijednosti koje su zajedničke za više od jedne tablice. Ostali modeli poput hijerarhijskog modela i mrežnog modela koriste prikaze i odnose koji su mnogo eksplicitniji.