Bilježenje podataka o recenziji

Bilježenje podataka o recenziji

“Dom Aurore Borealis” je postmodernistički roman bosanskohercegovačkog pisca Zilhada Ključanina. U romanu “Dom Aurore Borealis” Ključanin tematizira rat, ratna stradanja i borbu za opstanak u ratnoj zoni. U romanu su zastupljeni mnogi postmodernistički postupci kao što su odstupanje od tradicinalne fabule, tok struje sviijesti, uvođenje fantastike, poigravanje sa likovima, događajima i fabulom. Zilhad Ključanin je uglavnom i u ostalim svojim djelima (“Šehid” “Vodeni zagrljaj”) prikazao historijske traume , tragiku naroda i traganje za identitetom opštim i individualnim. U romanu “Dom Aurore Borealis”između ostalog govori se i o nemogućnosti čovjeka da se bori s prirodom i o čovjekovoj nemoći da se odupre višim kozmičkim silama.
Zilhad Ključanin pored proze, piše i poeziju, drame, kritike, eseje , bavi se književnom Kritikom i novinarstvom. Objavio je tridesetak knjiga. Njegova djela prevedena su na mnoge jezike, i za svoj rad Ključanin je dobio mnoge nagrade, tako da se može uvrstiti u red najboljih postmodernističkih bosanskohercegovaških književnika. Roman “Dom Aurore Borealis” se sastoji od tri dijela: “Korak od sjevernog pola”, “Kuća napuštenih stanara” i “Pola koraka od sjevernog pola”. Roman počinje opisom Arktika i najsjevernijeg grada na svijetu Longyearbiena. U prvom dijelu romana “Korak od sjevernog pola” autor nas upoznaje s likovima i kroz njihove međusobne odnose slika nam njihove psihološke portrete. Pripovjedač u prvom dijelu romana je heterodijagetički- ekstradijagetički. Notesi doktora Moneslada u prvom dijelu romana zanimljiv su način slikanja psiholočkih stanja lIkova, odnosno ovim postupkom autor je nastojao približiti likove samom čiatelju. No, međutim u prvom dijelu nema gotovo nikakve radnje, odnosno nije ostavreno jedinstvo izraza i sadržaja. Humoristične sekvence zastupljene ovom dijelu pravo su osvježenje za čitatelja. Suvišna je upotreba velikog broja vulgarizama u ovom dijelu romana. Ipak već na samom početku, autor je ponudio nešto novo, i uspio je zaintrigirati čitatelja. (Ruža)
Drugi dio romana pod nazivom “Kuća Napuštenih stanara” je najobimniji i nosi temeljnu ideju romana. Kroz ovaj dio romana autor nastoji zadovoljiti estetsku i etičku vrijednost. U ovom dijelu romana vrijedno je spomenuti i prisutnost Hudama koji se u romanu pojavljuje kao duh Omera Ključanina, vlasnika kuće, živi godinama i aktivno učestvuje u svim dešavanjima koja prate ostale likove. Ključanin ga koristi na nekoliko mjesta i kao naratora često mu dajući ulogu najobjektivnijeg posmatrača svih dešavanja. Pridružuje se ostalim likovima u trenutku kad ne uspijeva da ih uplaši i otjera iz kuće spoznavši kako se njihov strah istrošio. Iako je Hudam fantastično biće, u romanu je okarakteriziran kao normalno ljudsko biće sa ljudskim potrebama. U ovom dijelu romana prikazana je sva ljudska patnja prouzrokovana ratnim dešavanjima, a ujedno se i analiziraju bitna pitanja o smislu čovjekove egzistencije, o ljubavi, o odnosu čovjeka i Boga. Radnja u ovom dijelu romana odvija se u Bosni. Ono što se izdvaja kao negativna strana jeste tanka granica između realnosti i fikcije, što može lako zbuniti čitatelja.
(Ruža)
U trećem dijelu romana koji nosi naziv “Pola koraka do sjevernog pola”radnja se odvija u najsjevernijem gradu na svijetu Longyearbienu. Autor se ovdje poslužio i mitološkim bićima iz skandinavske mitologije. Ljudskoj patnji i stradanju autor suprostavlja sretan kraj, gdje je svaki od likova uspio ostavriti ono čemu je težio. Aurora Borealis polarna svjetlost koja se jalja na kraju romana, simbol je nade, da ipak postoji mogućnost da čovjek ostavari svoje snove…(Ruža )
Romanom “Dom Aurore Borealis” Ključanin je nastojao ponuditi nešto novo i učiniti nam kjniževnost zanimljivijom. Tako roman u neku ruku predstavlja pokušaj da se književnost osavremeni grafijskim elementima koji predstavljaju upute u čitanje, ali i u njegovo pisanje, želimo li da knjiga bude zanimljiva i atraktivna recipijentu.