Filozofija 1

FILOZOFIJA ( PRO MANUSCRIPTO )

1.    POJAM I PREDMET FILOZOFIJE
Riječ filozofija grčkoga je podrijetla. Glagol „philos“ znači voljeti, a „sophia“ znači mudrost. U doslovnom prijevodu filozofija bi značila „ljubav prema mudrosti“. Pitagora je prvi rabio riječ filozofija.
Filozof je čovjek koji je željan znanja i koji je sav usmjeren ka tom cilju. SOKRAT je za sebe tvrdio da nije mudrac, nego ljubitelj mudrosti.
PLATON kaže da se samo Bog može nazvati mudrim, a ljude je prikladno zvati filozofima. ARISTOTEL kaže da je filozofija Božanska nauka, pa su i ljudi koji to postignu sretni i blaženi.
Predmet filozofije nalazimo u otkrivanju naravi i traženju smisla svega. Filozofija istražuje svu stvarnost, traži joj počelo i izvor. Sredstvo kojim filozofija istražuje stvarnost jest razum. Filozofija je kritičko razmišljanje o svemu što jest. Otac najnovije filozofije , RENE DESCARTES, filozofiju definira kao studij mudrosti. Koncem 19. i početkom 20. stoljeća u Njemačkoj i Francuskoj oblikovala se ANTROPOLOŠKA I ŽIVOTNA FILOZOFIJA.

2.    IZVORI FILOZOFIJE
Kao izvor filozofije, filozofi se uglavnom slažu da je to čuđenje. Čuditi se znači težiti znanju. Osim čuđenja tu je i dvojba. Kqao treći izvor javlja se i potresenost ljudskog bića. Životne situacije koje čovjeka potresaju, a on ne može na njih utjecati. Osim ovih izvora, neki autori spominju još i : religiju, umjetnost i znanost.

3.    ODNOS FILOZOFIJE I ZNANOSTI
U doba svog nastanka, filozofija je bila istovjetna sa znanošću. Prvi filozofi bili su i prvi znanstvenici. S vremenom, pojedine su se znanstvene struke odvajale od filozofije i postale samostalne discipline.

4.    ZNANOST
Znanost je skup svih metodički stečenih i sustavno sređenih znanja o nekom predmetu. Znanstvena se spoznaja razlikuje od obične trima oznakama: općenitošću, metodom i preciznošću. Svaka znanost ima svoj predmet koji proučava.

5.    ZNANSTVENE METODE
Metoda je planski postupak ispitivanja i istraživanja neke pojave. Razlikujemo dvije vrste metoda:
METODA ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA: analiza, sinteza, dedukcija, indukcija, analogija, apstrakcija, generalizacija, teorija, eksperiment i hipoteza.
METODA ZNANSTVENOG SISTEMATIZIRANJA: definicija, divizija, dokazivanje i opovrgavanje.

6.    ANALIZA
Je postupak znanstvenog istraživanja i objašnjavanja stvarnosti putem raščlanjivanja složenih misaonih tvorevina na njihove jednostavnije, sastavne dijelove. Analizom postižemo JASNOĆU.

7.    SINTEZA
Je postupak znanstvenog istraživanja i objašnjavanja stvarnosti putem spajanja, sastavljanja jednostavnih misaonih tvorevina u složene, iz složenih u još složenije. Sintezom postižemo PREGLEDNOST.