Funkcija potrosnje

Uvod
Potrošnja domaćinstava, a to znači lična potrošnja, predstavlja najveći deo agregatne potrošnje.
Potrošnja predstavlja izdatke domaćinstva na dobra I usluge (mankju)
Domaćinstva troše razna dobra i usluge,kao sto su hrana,odeća,trajna dobra,odlasci u rastorane i na sportske i kulturne manifestacije itd.Domaćinstva kupuju kuće i stanove.Kuće i stanovi ne pripadaju grupi potrošenih dolara, već investicionim dobrima.
Odluke domaćinstava o potrošnji zavise najviše od raspoloživog dohotka.Raspoloživi dohodak domaćinstva obuhvata dohodak koji domaćinstva primaju od preduzeća uvećan za transverna plaćanja koja primaju od države i umanjen za iznos direktinh poreza koji plaćaju državi.To je lični ili neto dohodak koji domoćanstva mogu da troše ili štede.

Osnovni pojmovi u potrošnji

Pod pojmom potrošnja podrazumevamo trošenje (utrošak materijalnih dobara i usluga radi zadovoljavanja ljudskih potreba).
Potrošnja može biti: proizvodna i lična.
Proizvodna potrošnja podrazumeva trošenje materijalnih dobara čiji je cilj obezbeđivanje dobara koja će osigurati nesmetani tok reprodukcije. Bez te proizvodne potrošnje nebismo imali ni proizvodnje.
Lična potrošnja podrazumeva trošenje roba i usluga u cilju zadovoljavanja potreba pojedinaca, što je pretpostavka opstanka ljudi.
Lična potrošnja je i cilj proizvodne potrošnje. Treba razlikovati pojam agregatna i pojedinačna potrošnja.
Agregatna (lat.korj.) znači – združena, spojena globalna. Ona predstavlja ukupnu potrošnju svih materijalnih dobara i usluga jedne zajednice u određenom vremenskom periodu. Iskazuje se kao potrošnja svih dobara u jednoj zemlji u toku jedne godine. Ukupnu potrošnju trebamo razlikovati od ukupne potrošnje jedne vrste roba ili jednog proizvoda. Jedan proizvod može se posmatrati kroz njegovo stanje i kretanje potrošnje bilo u apsolutnim iznosima tj. kao ukupna vrednost nekog dobra koje se utroši u jednom određenom periodu ili se može posmatrati kao potrošnja po glavi stanovnika. Potrošnja po glavi stanovnika ili PER CAPITA , omogućuje da pratimo stanje i kretanje potrošnje nekog proizvoda u nekoj zemlji i da vršimo upoređivanje potrošnje datog proizvoda po zemljama.
Struktura potrošnje ukazuje na vrstu proizvoda koji se u datom vremenu u datom društvu troše. Preko tih proizvoda saznaje se kako o bogatstvu, standardu tako i o nivou kulturnih vrednosti jedne zemlje.
Obim i struktura i proizvodne i lične potrošnje zavisi od veličine društvenog bruto-proizvoda, od njegove naturalne raznolikosti i od same raspodele društvenog proizvoda – nacionalnog dohotka. Sama proizvodnja ima bitan uticaj na potrošnju, ali i potrošnja ostaje temeljna odrednica same proizvodnje.