Odlomak

„Ovo je vreme krupnih kapitala i krupnih igrača sposobnih da emituju svoje interese, uticaje i moć celinom planetarnog prostora. Saglasno tom imperativu podstiču se i odvijaju procesi ujedinjavanja i integracija, ali i novih oblika osvajanja, potčinjavanja i dominacije„

 

 

UVOD
Globalizacija potiče od engleske reči „the globe“ što znači Zemlja, zemaljska kugla, okruglo ili loptasto nebesko telo, pri čemu globalizacija obuhvata sve društvene procese i odnose koji imaju planetarni karakter, koji se manifestuju u svim aspektima svetskih zbivanja.
Globalizacija predstavlja povezivanja koja prevazilaze okvire nacionalne države, a cilj im je povećanje ekonomskog rasta i bogatstva.
„Globalizacija upućuje na sliku sveta kao zajedničkog prostora u kome se niti međuzavisnosti – tehnološke, političke, ekonomske i ekološke – pletu ogromnom brzinom, poništavajući geografske distance, univerzalizujući demokratski oblik vlasti i uvećavajući bogatstvo.” Dakle, osnovno obeležje globalizacije jeste tehnološka revolucija, odnosno stvaranje globalne ekonomije sa svetom bez granica i univerzalnom kulturom: jednake forme, moderne tehnologije, tržišne ekonomije i demokratija.
Pristalice globalizacije smatraju da je to proces koji vuče ka društvenom progresu u svim njegovim aspektima (ekonomsko-političkom, tehnološkom, kulturno-naučnom), doprinoseći da svi (i bogati i siromašni) postaju bogatiji.
Na drugoj strani su oni koji smatraju da je globalizacija isključivo “Projekat dominacije Zapada”, nove imperijalne politike i “amerikanizacije” sveta. Dok za jedne globalizacija označava integraciju sveta i stvaranje globalne ekonomije i kulture, za druge ona označava podele i sukob civilizacija. Za dobitnike ona predstavlja civilizacijski napredak, dok je za gubitnike destruktivna sila, koja produbljuje jaz između bogatih i siromašnih, stvarajući uslove da bogati budu još bogatiji, a siromašni još siromašniji.

 

 

I GLOBALIZACIJA
1.POJAM GLOBALIZACIJE

„Globalizaciju možemo definisati kao proces ekonomskog, političkog, socijalnog i kulturnog delovanja na nadnacionalnom nivou, koji na globalnom nivou menja ustaljene političke, privredne, socijalne i kulturne odnose. Bitna determinanta ovog procesa je tehnološki razvoj koji omogućava prostorno i vremensko smanjivanje sveta.“
U drugoj polovini XX veka nastupio je novi ekonomski talas tzv. globalizacije. Globalizacija predstavlja povezivanja koja prevazilaze okvire nacionalne države, a cilj im je povećanje ekonomskog rasta i bogatstva.
Pet dimenzija globalizacije, društvo, politika, ekonomija, kultura i životna sredina ne mogu sasvim striktno odvojiti jedna od druge, već se prožimaju. Ova povezanost ne samo između aktera, već i između oblasti predstavlja jednu od posebnosti globalizacije.
Osnovni ekonomski aspekti globalizacije jesu liberalizacija, privlačenje investicija i privatizacija. Glavnu ulogu na tržištu imaju multinacionalne korporacije.
Jedna od propratnih pojava globalizacije jeste i regionalizacija, odnosno regionalna integracija u svetu. Svet je podeljen na tri bloka: evropski, tj. Evropsku uniju, azijsko-pacifički, tj. ASEAN i severno-američki, tj. NAFTA.
Dublja analiza suštinskih dimenzija globalizacije podrazumeva napuštanje starog, načina mišljenja i okoštalih ideoloških dogmi koje polaze od teritorijalnih ograničenja etno-nacionalnih posebnosti i zatvorenosti. Ona ima u vidu činjenicu da na svetskoj sceni ne deluju samo državno-nacionalni, već i naddržavni, međudržavni i nedržavni akteri, kao novi subjekti globalno-svetskih odnosa (transnacionalne kompanije; transnacionalne tehnološke i saobraćajne celine; raznovrsni kulturni i verski pokreti; nevladine organizacije; svetske i regionalne institucije i organizacije; veliki informatički sistemi; Internet; globalni mediji: i dr.).

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ostalo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari