Globalizacija obrazovanja

UVOD

Danas, u 21. vijeku, se nešto smatra dobrim ako je prihvaćeno od većine. Za tu pojavu smo čak smislili i ime „ GLOBALIZACIJA“ . Globalizacija se danas posmatra kao masovna pojava. Globalizacija je danas prisutna u svim djelovima društva, ekonomiji, kulturi, sportu i obrazovanju.

I obrazovanje takođe nije mimoišla ova pojava. U svijetu se teži ka izjednačavanju školstva. U Evropi je globalizacija najviše prisutna u visokoškolskom obrazovanju. Nama najpoznatiji primjer je bolonjski proces. Kod nas se još sprovodi reforma obrazovanja. Cilj je da se do 2013. godine stari način studiranja

Moj cilj je da u ovom seminarskom pokušam saznati da li je globalizacija obrazovanja korisna stvar i da li je novi način rada bolji od starog. Do sada iz ličnog iskustva znam da su trenutno mišljenja podeljenja.

Stari program rada je bio veoma uspješan, izvozili smo u svijet veoma cjenjene i priznate stručnjake, ali država nije mogla zaposljavati toliko ljudi pa se sve više mladih odlučivalo na odlazak u inostranstvo.

Novi program nema godišnjih granica za studiranje, mnogi su nastavili fakultet tamo gde su stali prije par godina, svaki ispit nosi određeni broj bodova, trogodišnji studiji nosi 180 ECTS bodova, a četverogodišnji nosi 240, magistarski je sad master i ide se jedna ili dvije godine.

Obzir prema pravima i osjećajima drugih nije samo osnovno pravilo ponašanja kod kuće, na javnim mjestima i u društvu, nego je to i temelj na kome je izgrađen cjelokupni društveni život.

 
DEFINISANJE OSNOVNIH POJMOVA ( OBRZOVANJE I GLOBALIZACIJA )

Svi se slažu u jednom, a to je da ne postoji opšte prihvaćena definicija obrazovanja, a ni globalizacije. U nastavku rada pokušaću bliže objasniti i naći vezu između ova dva pojma ( obrazovanje i globalizacija ).

Obrazovanje ne odražava samo one promjene koje su se u društvu već dogodile, ono treba zauzeti aktivnu ulogu u pronalaženju pravaca društevenih promjena. Zbog toga, indoktrinaciju i ostale racionalizacije treba smatrati nemoralnim načinom odnosa prema studentima.

Znanje je danas postalo jedan od najvrjednijih i najvažnijih resursa svakog društva i temeljna pretpostavka svekolikog razvoja u postindustrijskoj etapi. U 21. vijeku znanje će biti presudni faktor supremacije u nauci, tehnologijama, informacijskoj tehnici. Utrka koja je na području obrazovanja započela sedamdesetih godina dvadesetog vijeka traje i danas i ne vidi joj se kraj.

Svrha obrazovanja u suvremenom društvu je poticanje i ostvarivanje povoljnih prilika za razvoj ljudskog bića u tijeku čitavog života čiji je smisao osobno sudjelovanje u intelektualnom, osjećajnom, fizičkom, moralnom i duhovnom djelovanju koje upućuje pojedinca na ostvarivanje visoke kvalitete života.

Donošenje odluka podrazumeva podrazumeva uočavanje i izbor pravog puta delovanja da bi se određeni problem rešio ili da bi se iskoristila pružena šansa.

Obrazovanje je dinamičam proces pripremanja za aktivni odnos s pojedincima, skupinama, društvom, profesijom, vlastitom obitelji, upravljanjem vlastitim životom, te stvaranje novih dobara i kulture. To je i međuodnos s drugim kulturama, njezinim različitostima koje čine život i društvo bogatijim.