Informacija u ekonomiji

1.Apstrakt
U vremenu dominacije modernih tehnologija praćenje najnovijih tehnoloških dostignuća omogućava kompanijama da povećaju efikasnost i efektivnost u poslovanju. U savremenoj ekonomiji i modernom društvu informaciono komunikacione tehnologije (ICT) su ključni nosioci inovativnih procesa i procesa razvoja u najvećem broju industrijskih oblasti i najvećem broju društvenih zajednica. U proteklim godinama, ICT su se rapidno širile svijetom, primoravajući vlade raznih zemalja da uspostave efikasne javne servise za svoje građane, poslovni sektor da usvaja nove oblike poslovanja i komuniciranja sa poslovnim partnerima, stanovništvo da koristi Internet u realizaciji poslovnih, ali i svakodnevnih aktivnosti. Transformišići svijet, ICT su obezbedile okruženje za rast inovativnosti i produktivnosti, za efikasniji način povezivanja ljudi i društava i za kreiranje novih mogućnosti koje su unapredile stndarde života u čitavom svetu. Ove tehnologije promijenile su način života pojedinaca, njihovih međusobnih komunikacija i načina rada, uvodeći ih u novo, informaciono društvo, i tako dokazale da su ključni preduslov za ekonomski i društveni razvoj. U svemu tome, imamo pojavu da se kao resurs može posmatrati i informacija. Informacija u poslovnom svijetu donosi veliki značaj, pogotovo iz raloga što posmatrajući kroz prizmu jednog ekonomskog resursa ona nema mane koje imaju uobičajeni resursi. Njena upotreba zapravo ne smanjuje njenu vrijednost ni u jednom pogledu ( čak njenom višestrukom upotrebom ona može da postane vrijednija). Informacija čak nema ni jasno definisanu svoju vrijednost u finasijskom pogledu. Klasični resursi koje mi poznajemo opterećuju okolinu – informacija ne. Informacija kao resurs je u stanju da nadomjesti kapital, radnu snagu, material, čak i sirovine. Možemo zaključiti i da je informacija pogodnija za razmjenu nego što je to klasična roba, ili klasični resurs. Naravno i ona može imati mana, osvrnuli smo se na pojam asimteričnih informacija i došli do zaključka da na taj način pada u vodu teorija o savršenom tržištu.
2.Uvod
U informacionoj ekonomiji produktivnost i konkurentnost firmi zavisi od njihove sposobnosti stvaranja, obrade i primjene informacija koje su utemeljene na znanju, a oslanja se na intenzivnu upotrebu informacijske tehnologije. Informaciona ekonomija je globalna, visoko produktivna i uključuje profit koji proizlazi iz brzine inovacija. Još neki od pojmova koji se odnose na istu pojavu, samo što naglašavaju različite aspekte jesu ekonomija znanja, nova i mrežna ekonomija.
Uticaj ICT(informaciono komunikacione tehnologije) revolucije ogleda se u pojavi e-trgovine, tj. poslovnim transakcijama koje koriste elektronsku komunikaciju i digitalnu tehnologiju. S novom tehnološkom revolucijom došlo je do promjena na tržištu rada. Naime, sve su traženiji stručnjaci na području informaciono komunikacionih usluga, tehnologije i informacione ekonomije. U ovom novom okruženju neophodno će biti konstantno učenje koje će nam omogućiti upravo informacijska tehnologija.
3.Informacija i podatak
Prije detaljnije analize same informacije kao teme ovog seminarskog rada, moramo se osvrnuti na jedan pojam koji ljudi često poistovjećuju sa pojmom informacije, a po je podatak. Naime, pojmovi podatak i informacija se jako često pogrešno koriste, u smislu da ih ljudi gledaju kao sinonime. To se može dijelimično opravdati relativnošću pojma informacije u odnosu na podatak. Nekoliko je razloga zbog kojih dolazi do ove zabune.
Ako je primalac upotrebio informaciju za neku smislenu aktivnost, ona obično time gubi svoju vrijednost. Da li će podatak biti informacija ili ne, ne zavisi primarno i isključivo od njega samog, već zavisi o primaocu poruke. Za nekoga ko u podatku prepozna sadržaj koji može korisno upotrijebiti taj podatak će vrlo moguće postati za njega informacija, a za nekog drugog neće. Čak i kada podatak ima informacionu vrednost, ona s vremenom slabi te onda ostaje samo podatak.
Pomenimo još sledeće, a to je da izlaz iz svakog sistema je ulaz u neki drugi sistem. Šta to znači? Znači da informacije koje su izlaz iz sistema za obradu podataka javljaju se kao ulazni podaci u nekom drugom sistemu za obradu podataka. Pri tome treba ipak naglasiti da se to ne dešava bez posredovanja korisnika informacija ili vremenskog pomaka, što i uslovljava prelazak informacije ponovo u podatak.

4.Informacija kao pojam
Za potrebe obrade podataka informacija može biti definisana kao: opis jednog svojstva koje jedan određeni entitet pređe u određenom vremenskom momentu ili vremenskom periodu. Ova definicija se razlikuje od definicije koja se koristi na području ekonomije. Definicija informacije u ekonomiji ima u prvom redu za cilj da omogući vrednovanje informacije. Zbog toga je informacija: kapacitet povećanja znanja, to je nešto što ukida ili smanjuje neodređenost. Vrijednost informacije očito zavisi od toga u kolikoj mjeri ona povećava naše znanje. U teoriji informacija pod informacijom se podrazumijeva vjerovatnoća da se određeni sistem nalazi u jednom od više mogućih stanja.
U vezi sa pojmom informacije, postoji više definicija. Informacija postoji između čovijeka i čovijeka, čovijeka i mašine, mašine i čovijeka, ali i između mašine i mašine. Prema Georgu Klausu (Kibernetika i filosofija, 1963), informacija postoji samo u relaciji čovijek – čovijek, ljudi su tvorci i nosioci informacija.
Ipak, kibernetski pristup (Vinerov) širi je i prihvatljiviji pa bi informacija bila slanje, prenošenje i primanje podataka ili opštenje pomoću znakova između čovijeka i čovijeka, čovijeka i mašine, mašine i čovijeka i mašine i mašine. U širem smislu, može se prihvatiti da je informacija svaki uticaj bilo kog sistema S1 na bilo koji drugi sistem S2.
5.Informacija kao ekonomski resurs
Informacije i znanje dva su temeljna resursa za uspješno poslovanje. Nekada su to bili zemlja, kapital, novac ali danas su to informacije u pravo vrijeme, na pravom mjestu i u pravom obliku. Da bi se informacije mogle kvalitetno i u potpunosti iskoristiti potrebno je znanje, odnosno poznavanje različitih zakonitosti, pravila i postupaka koji omogućuju racionalno korišćenje informacija za rješavanje poslovnih zadataka..
Informacija kao resurs se po svojim obilježjima prilično dosta razlikuje od ostalih resursa. Ukoliko se informacija dijeli s drugima i prenosi ona se ne troši nego stvara nove vrijednosti. Informacija se ne pokorava zakonu o očuvanju materije i energije. Svi ostali resursi postali su zavisni od informacijskih.