Istraživanje elemenata samodržive arhitekture

Sažetak

S obzirom na današnji trend i način života, sve veće potrebe, napredak u tehnologiji, želja za pokretljivošću odnosno mobilnošću, sve većem broju stanovništva, koje uzrokuje povećanje potrošnje energije i iskorištavajne prirodnih resursa kao nikada do sada, živimo u vremenu kada arhitekti ponovno stupaju na scenu. Traže se od njih da odgovore da današnje potrebe. Da riješe ekonomske i ekološke probleme. Kroz pojam održiva arhitektura, a održivo stanovanje koje je dijelom pojma, istražene su mogućnosti novih, alternativnih, oblika i stanovanja, a i materijala korištenih za izgradnju. Istražne su različite metode projektiranja, tehnološke metode, ali i one primitivne metode. Arhitekti sve više rade na ovakvim projektima, koji su neophodni za 21. st. Seminar ukazuje na prednosti ovog pristupa, koji je još u razvoju, a i navedeni su mnogi primjeri i studije, na koji način sve možemo doprinijeti našem društvu.

Uvod
Održivi razvoj je životni stil koji pokušava smanjiti utjecaj pojedinca ili društva na resurse i upotrebu prirodnih resursa i vlastitih resursa. Praktikanti održivog razvoja često pokušavaju utjecati i na smanjenje emisija koje zagađuju okoliš, mjenjanjem metoda prijevoza odnosno transporta, potrošnjom energije, prehrane i sl. Cilj je da se ponašamo, tj vlastite živote vodimo u skladu sa održivim razvojem, da održavamo prirodnu ravnotežu, te da poštujemo odnos čovjeka i prirode, njene ekologije i ciklusa. Općenito praksa i filozofija ekološkog življenja usko je vezana uz opća načela održivog razvoja.
Lester R. Brown, ugledni ekolog i osnivač Worldwatch Institute i Earth Policy Institute, održivi razvoj 21. stoljeća, prebacuje na obnovljive izvore energije, na bazi ponovne uporabe odnosno recikliranja, s raznolikim sustavima transporta. Održivi projekti unutar održivog razvoja ključni su faktori za život, najbitnije je da se misli i na buduće naraštaje, a takvi projekti obauhvaćaju razvoj odgovarajuće tehnologije, koja će pridonijeti kroz infrastrukturu. Poljoprivreda je najbolji primjer takvog razvoja, ali i arhitektura kao takva.Istraživanje

Utočište

Održivi domovi, kuće, zgrade, itd, korištenjem različitih metoda održivosti, materijala, omogućili su ciljani životni stil, stil održivog razvoja i stanovanja. Izgradnja utočišta, skloništa, koje danas poznajemo u različitim oblicima, imaju neutralan utjecaj na zemlji. Često, u gradovima uvijek, gradnja takvih utočišta nalazi se u blizini, osnovnih potreba, kao što su trgovine, škole, poslovne zgrade, javni prijevoz, te cijeli takav sustav zahtijeva pojam održivosti zbog potrošnje javne energije, vode, kanalizacija i druge usluge. Postoje i takozvana off-the-grid kućanstva koja ne zahtjevaju zajedničku uslugu, kao obični domovi, već proizvode vlastitu energiju, spojeni sa elektranom imaju mogućnost opskrbe energijom drugih kućanstava, naravno uz korištenje obnovljivih izvora energije, sunca i vjetra. Projektirana kuća prema održivosti, više koristi prirodne resurse tj živi u skladu s prirodom, orijentirana je više ka
suncu, stvara se najbolja moguća mikroklima, duža os orijentirana istok-zapad, više juga, koristi se pasivnom energijom dobivenom iz sunčevih pretvornika, za rasvijetu, grijanje, dobra toplinska izolacija itd. Ono što je bitno, za gradnju takvih kuća moguće je koristiti, a i koriste se sve više, materijali stvoreni recikliranjem, te low-imact tehnologije za proizvodnju takvih materijala. Sve te metode samanjuju utjecaj na okoliš.

Mnogi materijali koriste pojam „green“ ali to je u stvarnosti zapravo drugačije. Bilo koji materijal, korištenjem otrovnih kemikalija u proizvodnji, u gradbi npr ljepila, gubi svojstvo zelenog materijala i ne spada u sferu održivosti. Primjeri održivih materijala za gradnju: kompozitna drva, drvo iz šuma, nepečena opeka, bambus, pluta, konoplja, linoleum, prirodna guma, reciklirani metal, prirodna vlakna, reciklirani beton, reciklirani papir, izolacija na bazi organskog pamuka itd..

Izolacija održivog doma, važan je čimbenik, jer zadržava proizvedenu, točnije potrošenu energiju unutar kuće. Kuća koja je dobro projektirana, uz dobru izolaciju zidova krova i poda,
zanemaruje, na neki naćin eliminira potrebu za grijanjem i hlađenjem prostora. Postoje različiti metode u projektiranu takve kuće u načinu postavljanja izolacije. Tu su još i uključeni faktori poput stolarije, odnosno vanjskih prozora i vrata, stakla koji se ugrađuje u njih, u više slojeva, različitih debljina i sl. Često u uporabi Low E stakla. Koriste se i metode obrane od
sunca, kroz razne nadstrešnice, materijale poput aluminija reflektirajućeg karaktera na krovovima, te mnoge druge koje pripomažu smanjenju potrošnje energije u slučaju hlađenja.
Danas koristimo i zelene krovove, kao najbolje riješenje kod održive gradnje, koji zbog svojih slojeva najbolje zadovoljavaju, toplinskoj propustljivosti, a s druge strane, ipak su u skladu sa prirodom, te smanjuju utjecaj vode na zgradu i smanjuju negativne utjecaje zgrade na okoliš. Netreba nikako zaboraviti vodu kao element odrzivog stanovanja. Gdje nema vode nema bas nićega. Nebrojeno puta gledao sam emisije o gradovima budućnosti, na raznoraznim stranim televizijskim kućama. I svaki put kao razlog propadanja gradova u budućnosti, kroz vizije koje iznose stručnjaci arhitekti, a i u prošlosti bio je upravo razlog voda. Nestajanje vode, promjena smjera toka rijeke i slično.

Gradnja brana, npr, mnogi gradovi nikada nebi nastali, kao Las Vegas u americe da nije bilo Hoowerove brane, koja ujedno i proizvodi energiju. Rastom populacije, industrijom, kućanstvima koja imaju novu uporabu, sve više koristimo i trošimo vodu. Voda je veliki problem. Tako danas postoje mnogi uređaji za pročišćavanje kišnice, koje, pogotovo Japanci, sve
više ugrađuju u svoje krovove, i na taj naćin smanjuju potrošnju vode, a i ujedno smanjuju mogućnosti od poplava. Primjerice u SAD-u veliki problem predstavlja voda potrosena u
wc ima, te svi silam i metodam pokusavaju smanjit potrosnju novim uređajima, novim tehnikama itd.