Upravljanje činioca bezbjednosti u drumskom saobraćaju
Objavio Emina.dragolj 15. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekologija
Objavio tesevicz 11. februar 2013. Prijavi dokument
Uvod
Biodiverzitet predstavlja raznovrsnost ekosistema, vrsta, konspecifičkih populacija i gena i genotipova. Biološki diverzitet se veoma naglo i brzo redukuje pod direktnim i indirektnim uticajem čoveka, njegovom delatnošću i brojnošću. Ljudska populacija se tokom istorije naglom i ekstremnom stopom povećavala.
Neminovno je da svi ljudi moraju negde živeti i jesti. Porast populacije je bio praćen migracijama prvo u Aziju, Evropu, a kasnije i u Ameriku i Australiju. Nažalost, dolazak čoveka u nove sredine je uslovio i razne negativne promene u biosferi, od nestanka velikog broja vrsta vertrebata (na primer 2000 vrsta ptica na Pacifičkim ostrvima je iščezlo zbog preterane eksploatacije sredinskih resursa), preko introdukcije predatora i bolesti, destrukcije staništa, sve do konačne redukcije biodiverziteta. Smatra se da će, ako se sadašnji tempo destrukcije staništa i redukcije biodiverziteta nastavi, novi vek i milenijum biti period šestog masovnog izumiranja prouzrokovanog aktivnošcu jedne vrste, Homo sapiens. Utvrđeno je da je preko 50% recentnih vrsta vertrebrata i 12,5% vrsta biljaka ugroženo.
Samo u periodu od 1600. do 1993. godine nestalo je 486 životinjskih i 600 biljnih vrsta. Većina taksona je iščezla u područjima Severne Amerike, Kariba, Australije i Pacifičkih ostrva. Vrste nestaju i sa drugih područja jer trenutno ne postoji stanište koje nije degradirano. Naime, destrukcija sredine je prisutna u celom svetu. Recimo, utvrđeno je da je oko ⅓ svih američkih biljnih i životinjskih vrsta ugroženo. Najviše su ugrožene slatkovodne dagnje, rečni rakovi, vodozemci i slatkovodne ribe.
Drugo mesto na zemlji koje je u centru pažnje su tropske kišne šume. Ekosistemi ekstremno bogati vrstama privlače paznju i impliciraju viši nivo brige. O visokom diverzitetu govori i podatak da su na jednom drvetu u tropskoj kišnoj šumi registrovane 43 vrste iz 26 rodova mrava, što odgovara broju celokupne faune mrava na 1 ha staništa u Borneu, što odgovara celokupnom broju vrsta u Severnoj Americi. Osim daždevnjaka, afida i četinara, postoji gradijent diverziteta sa najvećom frekvencijom u tropima. Inče, tropske šume, iako pokrivaju 7% ukupne zemljine površine, sadrže najmanje ½ svih biljnih i životinjskih vrsta. Smatra se, da ako se nastavi sa intezivnom degradacijom, tropske šume do 2040. god. neće postojati ili će biti redukovane u malobrojne fragmente.
Zadatak evolucionih biologija je sagledavanje krize biodiverziteta. Zašto su biodiverziteti značajni za čoveka?
Ekosistem planete zemlje ili biosfera predstavlja oslonac, podlogu života. Organizmi regulišu sastav atmosfere fotosintezom i usvajanjem i oslobađanjem CO2. Efekat staklene bašte nam upravo ukazuje da atmosferski sastav direktno utiče na klimu. Takođe, organske vrste aktivno učestvuju u formiranju zemljišta i kontrolišu eroziju. Takođe, značajna je njihova uloga i u recikliranju, kruženju materije i energije i obezbeđivanju hrane.
Ekonomska dobit biodiverziteta je takođe značajnan. Divlje vrste su značajni izvorni genetički fond, neophodan za domestifikaciju (izvor divljih alela i materijal za veštačku selekciju), za pravljenje fungicida, insekticida i lekova.
Takođe postoji moralna, estetska i kulturna dobit (Rajska ptica za narod Nove Gvineje, javor za Kanadu…)
Objavio Emina.dragolj 15. april 2024.
Objavio naca0111111 15. april 2024.
Objavio anitatorbica 15. april 2024.
Objavio madmax74 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.