Odlomak

Uvod

Kafa (arapski: kahva) je napitak koji se priprema kuvanjem prženih semenki biljke kafe, najčešće u vodi ili mleku. Kafa se obično služi topla. Ovo piće je veoma popularno u mnogim zemljama sveta. Kratko nakon konzumacije dolazi do blage nervne stimulacije što pojačava budnost, uzrokuje osećaj toplote, nesanicu, ubrzani rad srca itd. U većim količinama kafa uzrokuje uzbuđenost, psihički nemir, lupanje i preskakanje srca i nesanicu. Postoji više načina pripremanja kafe, a među najpoznatijim su turska kafa, filter kafa, espreso, instant kafa, irska kafa i kapučino (način pripremanja espreso kafe).
Kafa (lat. Coffea) je rod niskih biljka (drvo ili grm) iz porodice broćeva (Rubiaceae). Mnoštvo je biljaka koje spadaju u rod kafe, koje čine veliki broj raznih vrsta i podvrsta biljaka različitog sastava ploda. Kultivirana stabljika kafe je visoka 2 do 5 metara a ako bi je ostavili da raste divlje narasla bi do visine i do 10 metara. Savijanjem i obrezivanjem mladog stabla proizvođači kafe nastoje ograničiti visinu stabla na 3 metra iz čisto praktičnog razloga, radi lakše berbe. Klima u tropskim zemljama koje se nalaze u širem ekvatorijalnom pojasu pogodoje uzgoju stabljike kafe. Toplota i vlaga su glavni faktori u uzgoju stabla kafe, spoljne temperature između 12°do 27° celzijusa i velike količine kiša.
Velike klimatske promjene, vrsta tla i sastav tla na kojem se biljka uzgaja, broj sunčanih dana, količina padavina i vlaga, nadmorska visina sve su to uticaji koji utiču na stabljiku kafe a i njen plod. Zbog velikog broja vrsta i podvrsta kafe tako postoje i razlike u listovima i cvjetovima kafinog stabla. Boja listova je zelena a oblik im je više ovalan ili duguljast, sa valovitim ivicama i rastu jedan nasuprot drugog sa kratkim peteljkama.
Cvetovi su beli, veličinom mali i rastu u skupinama duž grane i mirisni su. U početku procesa sazrevanja ploda, plod je zelene boje mjenjajući boju u žutu a na kraju u tamno crvenu gde dolazi do faze sazrevanja i ubiranja ploda. Unutar čvrstog omotača ploda nalaze se dva semena koja su svojim ravnim stranama okrenuta jedno prema drugom nalikujući tako na plod oraha. Boja zrna varira od zelene do smeđe. Hemiski sastojci koji se nalaze u sirovoj kafi broje se na stotine što opet zavisi od vrste i podvrste kafe. Najpoznatiji sastojak sirovog zrna je kofein.

Iz velikog broja vrsta i podvrsta kafe izdvajaju se dvije vrste koje zajedno čine više od 90% ukupne proizvodnje u svijetu, kafa Arabika i kafa Robusta. Od ostalih sorti kafe poznatije su još: liberica, excelsa, stenophylla, arabusta (kafa nastala ukrštanjem arabike i robuste).

Dve glavne vrste kafe

Arabika – tradicionalna kafa. Čini dve trećine svetske proizvodnje kafe. Ima 44 hromozoma. Ukrštanjem sa drugim sortama kafe dobijaju se nove hibridne sorte koje pospešuju kvalitet Arabike. Maksimalni količina kofeina po jednom kilogramu ne prelazi 1,5%.

Arabika je kvalitetna kafa, u ukupnoj svetskoj proizvodnji zastupljena je sa čak 75-80%. Raste na nadmorskoj visini od 600 do 2000 metara i na plantažama ne dostiže veću visinu od 3 metra. Mladici treba tri godine da bi počela da cveta. A tek naredne godine, posle prvog cvetanja može dati i prvi rod. Jedno drvo u proseku daje 1 do 3 kilograma plodova, a u Brazilu (gde je berba samo jednom godišnje) berba traje od maja do avgusta.
Poznate arabike:

•    Minas
•    Santos
•    Sigri
•    Maragogip
•    Kostarika
•    Moka harar

Robusta – ima jaku, oporu aromu i obično se koristi za dobijanje instant kafe. Drvo daje obilan rod i otporan je na razne bolesti. Može narasti do visine oko 12 metara, što je dvostruko više od nepokresnog osetljivog drveta Arabike koja uz to daje i manje roda. u odnosu na svoju težinu. U odnosu na težinu, zrno Robuste ima do 2,8% kofeina. Robustra i sve ostale vrste kafa imaju 22 hromozoma. Zbog svog gorko-kiselog ukusa, kafa se oično ne pravi samo od Robuste, već se meša sa određenom količino Arabike. Zbog veće količine kofeina u semenkama može se uzgajati u klimatskim područjima gde arabika ne uspeva. Koristi se kao jeftinija zamena za arabiku.Ova vrsta kafe se uzgajau Africi i Aziji (Indiji, Indoneziji, Vijetnamu), na nadmorskoj visini do 600 metara).

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari