Leđna prskalica

Za poljoprivredu možemo reći da je to sastavni proces uzgajanja hrane za čovjekove potrebe te uzgajanje hrane za ishranu životinja. Poljoprivreda spada među najstarija ljudska zanimanja i ne zna se tačno kad je nastala, ali se pretpostavlja da je stara nekoliko hiljada godina kad se ona svodila na sakupljanje plodova sa drveća. Otkrićem obrade zemlje i novih kultura tokom vremena počeli su se stvarati viškovi plodova koje su ljudi mogli prodati ili zamijeniti za drugu vrstu dobara. Time su nastala prva trgovačka središta, prvi gradovi.
Razvoj poljoprivrede tekao je sporo, sve do pojave industrijske revolucije kad je došlo do radikalnih promjena. Pojavile su se mašine koji su omogućili kvalitetniju i bržu obradu zemlje, a samim time i više uroda. Također, ljudi su spoznali da korišćenjem gnojiva i različitih hemijskih supstrata biljka daje više ploda i bolje podnosi različite prirodne uslove. Današnja moderna poljoprivredna proizvodnja ima tri važne zadaće.
Najvažnija zadaća je prehraniti domaće stanovništvo, ili osigurati zadovoljavajuću primarnu proizvodnju prehrambenih proizvoda. Drugi zadatak je snabdjevanje industrije sirovina poljoprivrednog porijekla, kao što su proizvodnja prehrambenih proizvoda, duvanskih proizvoda, stočne hrane. Treći zadatak je izvozna funkcija poljoprivrede, odnosno nastojanje da se što veće količine poljoprivrednih proizvoda izvezu na strana tržišta. Voćarstvo se može definisati kao grana poljoprivrede koja se bavi proizvodnjom, uzgojem, zaštitom i prodajom voća. Uobičajena je podjela voćki i voća, prema različitim kriterijumima. Primjer, prema uzrastu voćke razlikujemo : drveća ( jabuka, šljiva, kruška i dr.) , grmovi (ribiz, maslina, lijeska), zeljaste biljke. Voće se po plodovima dijeli na : jezgričavo, koštičavo, ljuskasto, bobičasto.
Ekonomska važnost voća je velika. Voćke se mogu uzgajati na zemljištima niske prirodne plodnosti, voćke štite tlo od erozije, važan su prihod poljoprivrednog stanovništva. S obzirom na fizički obim proizvodnje, proizvodnja šljiva zauzima prvo mjesto. Usavršavanjem postupaka i sredstava za čuvanje voća pridonosi se stalnom proširenju područja potrošnje voća u svježem stanju. Istovremeno, razvoj prerađivačke industrije omogućuje sve ravnomjerniju potrošnju voća tokom godine.
Kako bi dali što bolji prinos, vinogradi i voćnjaci moraju se zaštititi od mnogobrojnih štetnika, bolesti i korova koji ga ugrožavaju. Zaštita voćnjaka i vinograda podrazumijeva pravovremenu i optimalnu primjenu kako preventivnih, tako i ljekovitih mjera. Najbolja zaštita vinograda i voćnjaka je primjena sredstava za zaštitu bilja.