Moderan nakit za mlade

Uvod

Historija ljudske civilizacije pamti i svjedoči o raznim vrstama ukrašavanja ljudskog tijela, kako putem iscrtavanja nalik današnjem tetoviranju, tako i putem nakita koji je od pamtivjeka bio sastavni dio statusnog obilježja. Vladari su kroz historiju imali svoju vrstu nakita, crkveni stalež isticao je religioznu simboliku nakitom od zlata, a niži staleži su uglavnom nosili nakit koji je jasno određivao njihov društveni status. Nakit je oduvek pretstavljao simbol i obilježje, bilo moći, religijskog opredjeljenja, statusa i položaja u društvu, etničke pripadnosti, a tek u novijoj historiji preuzeo je ulogu glavnog i nezaobilaznog modnog detalja. Posmatrano sa psihološkog stanovišta, može se zaključiti da je u ljudskoj prirodi potreba da se tijelo ukrasi i na taj način izrazi, opredjeli, pokaže i konačno izađe iz okvira zatvorenosti. On je jezik koji govori sam za sebe, jasno određujući onog koji ga nosi, bilo da su u pitanju vladari, savremeni ili posmatrani kroz historiju, bilo da su u pitanju javne ličnosti, umjetnici tvorci današnje mode ili obični mladi građani. Nakit je mijenjao svoje oblike, dizajn ili kvalitet, ali namjena mu je uvek ostajala ista – na što eksplicitniji način izraziti i definisati osobu koja ga nosi.
U posljednje vrijeme bižuterija postaje sastavni dio nakita, te svojim dizajnom moraju slijediti tu funkciju.

 
Moda za mlade
Kultura mladih doživljavala je svoje transformacije različitog intenziteta, te postajala  plodno tlo iskomercijaliziranim skupinama proizvođačkih marki i artikala koji su služili za ostvarenje posebnih potreba unutar slobodnog vremena. Kultura mladih u suvremenom društvu sve više poprima obrise mješavine potreba za izražavanjem osjećaja na jednoj i rafiniranih marketinških strategija na drugoj strani (Grossegger i Heinzlmaier, 1997, 83) .

Moda, kao i drugi suvremeni upravljači čovjekove svakidašnjice, koristi čovjekovu potrebu za poistovjećivanjem, za iluzijom. Zna se da je iluzija čovjeku potrebna da bi izdržao zbilju. Adresati mode su veliki brojevi pojedinaca koji industriju jedino i zanimaju, samo su posredovanja do krajnjeg cilja iznijansirana. Komunikacijski aspekt mode izrijekom potvrđuje moda mladih.

Značenje komercijalnog aspekta kulture mladih, u koji ubrajamo i njihovu zabavu kao specifičnu komponentu, nije za podcjenjivanje. To je vidljivo iz svakodnevnih sve osmišljenijih ekonomsko-propagandnih reakcija onih koji s njima izravno posluju. Mladi su upravo ona kategorija koja determinira nove društvene uvjete i marketinške „megatrendove“. U njima oni koji su prilagođeniji zahtjevima sve rafiniranijeg tržišta, posjeduju i prosperitetnije izglede za budućnost. Značaj takvog tržišta namijenjenog mladima ne predstavlja nekakav demografski segment niti puku protutežu na tržištu namijenjenom starijoj dobnoj populaciji.
Danas je moda jedan od temeljnih pokretača suvremenih tržišnih ekonomija i neodvojiva je od opsjedajuće, blistave nagovorne reklame čija je svrha da nas odvrate od prošlogodišnje garderobe i navedu da kupimo nove modele. Ludički aspekt mode prepoznatljiv je posebno među mladima. Modni žurnali, estradni idoli, dokidaju u modnoj ponudi svaku ozbiljnost. Mladi odbacuju visoki stil, šik, discipliniranost u slaganju detalja i priklanjaju se neobičnom, ekstragavantnim, maštovitom, humorističnom. Mladi žele biti neovisni od utvrđenih stereotipa, nastoji se istaknuti nekakav osobni ”look”. Zanimljiva su i istraživanja čiji nalazi pokazuju da adolescenti štede manje negoli bilo koja druga dobna skupina, što ih čini posebno atraktivnom tržišnom metom. Izgleda kako čitav novac kojim raspolažu, i koji nije beznačajan, biva utrošen na kupovinu pretežno u slobodnom vremenu (Steinberg, 1993, 237) .