Pivski ječam

UVOD

Ječam (Hordeum sativum) je jednogodišnja biljka iz porodice trava (Graminae/Poaceae). Pripadnici roda Hordeum dijele se u tri grupe s obzirom na broj kromosoma: diploidne (2n=14 kromosoma), tetraploidne i heksaploidne. H. vulgare se dijeli na pet konvarijeteta:

1. dvoredni ječam (Hordeum vulgare convar. distichum), koji najčešće služi za proizvodnju piva;
2. višeredni ječam (Hordeum vulgare convar. hexastihum)
3. prijelazni ječam (Hordeum vulgare convar. intermedium)
4. nepotpuni ječam (Hordeum vulgare convar. deficiens)
5. labilni ječam (Hordeum vulgare convar. labile)

Ječam se smatra jednom od najstarijih žitarica u Europi. Sijao se još u kameno doba, kultivirao u starom Egiptu, Mezopotamiji i području europskih sojenica. Sumerani su uz uobičajenu primjenu u kuhinji, tu žitaricu koristili kao mjeru i novac, a Vedski tekstovi spominju ječam i rižu kao dva besmrtna nebeska sina. U Babilonu se od njega pravila kaša i pivo, a u Starom vijeku je prženi ječam bio važna živežna namirnica. Zdrava je i jeftina zamjena za kavu, a ječmeni slad je odlična zamjena za šećer.Ječam je žitarica koja uspijeva u hladnijim krajevima. Koristi se za proizvodnju kruha, slada, piva, viskija kavovina, stočne hrane i dr. i zauzima četvrto mjesto u proizvodnji žitarica.U 100 g ječma nalazi se 354 kalorije, obiluje nezasićenim masnim kiselinama (koje smanjuju razine kolesterola u krvi). Sadrži dosta vitamina A, vitamina D, vitamina E, veće količine Vitamina B12 (koji je inače rijedak u biljkama), pantotenske kiseline, a od minerala sadrži kalij, magnezij, cink, željezo, fosfor, kobalt, fluor i jod. Lako je probavljiv i sadrži mnogo topivih vlakana, koja pomažu u zaštiti od raka debelog crijeva.
Po ukupnim zasejanim površinama u svetu zauzima četvrto mesto iza pirinča, pšenice I kukuruza. Prema podacima FAO za 2007. deset najvećih proizvođa ječma u svetu su Rusija (15,7), Kanada (11,8), Španija (11,7), Nemačka (11,0), Francuska (9,5), Turska (7,4), Ukrajina (6,0), Australija (5,9), Engleska (5,1) i SAD (4,6) (izraženo u milionama tona). U svetskom marketingu poljoprivrednih proizvoda, ječam ima veoma značajnu ulogu sa prometom od oko 17 miliona tona zrna godišnje (Brophy 1996). Uz rastuće potrebe za pivskim i stočnim ječmom ovo predstavlja siguran indikator ekonomski opravdanih ulganja u naučni rad i veću proizvodnju ove
biljne vrste. Generalno se može reći da u svetu postoji trend smanjenja površina pod ječmom Osamdesetih godina u svetu bilo je oko 80 miliona hektara ukupno zasejanih površina pod ječmom, a početkom ovoga veka oko 55 miliona hektara. Slična je situacija I kod nas.