2
1.Pojam, nastanak i razvoj berzi
1.1.Pojam berze
Financijska tržišta, u općem smislu mogu se podijeliti na organizovana i
neorganizovana. Organizovano tržište predstavlja prostor ili ekonomski milje gdje se susreće
ponuda i potražnja i gdje se formira cijena i obavlja trgovina finansijskim instrumentima.
Stoga se sekundarna tržišta kao organizovana tržišta dijele na berze i vanberzanski promet.
Potrebno je naglasiti i to da svaka berza predstavlja organizovano financijsko tržište, a da
svako organizovano tržište nije berza.
Postoji više definicija i više definiranja pojma berze. S toga možemo reći da se berze
najčešće definiraju kao prostor na kome se trguje dugoročnim financijskim instrumentima.
Berza predstavlja organizovano sekundarno tržište hartija od vrijednosti (u daljnjem tekstu
HoV) sa potpuno preciznim i strogo utvrđenim pravilima trgovanja, pravilima prijema
tržišnog materijala na berzi kao i potpuno preciznim kriterijumima koji definiraju uvjete i
način za prijem u članstvo na berzi.
1
U najširem smislu riječi berza predstavlja međusobne interaktivne odnose svih
učesnika na tržištu kao što su:
1) emitenti (izdavaoci) tržišnog materijala,
2) sva fizička i pravna lica koja na bilo koji način učestvuju u procesu trgovanja na
berzi,
3) prateće agencije kao što su (razne agencije, knjigovođe i slično)
4) nadzorni organi,
5) klirinške kuće i registri HoV,
6) posrednici na berzi,
7) mediji,
8) sama berza kao institucija u užem smislu riječi
2
.
Berza u užem smislu riječi predstavlja središte oko koga se nalaze ostali učesnici na
berzanskom tržištu.
1
Gordana Dostanić: Tržište kapitala, Beogradska poslovna škola, Beograd, 2007. godine str. 81.
2
Op.cit., str. 81.
3
Berza je samostalna i specifična institucija. Na berzi se ostvaruje kupoprodaja
vlasinčkih i dužničkih HoV. Definira se kao organizovani prostor u fizičkom i poslovnom
smislu na kojima se po strogo definiranim uvjetima trguje HoV, novcem i devizama. Berze u
svoj promet ne unose svoje HoV , niti same kupuju HoV. Predmet trgovine ne mora biti na
mjestu na kojem se trguje.
3
Berza predstavlja organizovan prostor na kome se kupuje i prodaje roba, novac, hartije
od vrijednosti i financijski derivati. Berza se umnogome razlikuje od drugih tržišta gdje se
obavlja trgovina. Naime, radi uočavanja razlike između berze i drugih mjesta za trgovanje
potrebno je imati u vidu nekoliko elemenata koji su karakteristični za berzansko trgovanje.
Radi se o sledećim elementima: Gdje? Kada?, Šta? Kako? ,odnosno berza je određena
elementima kao što su:
1) mjesto trgovanja,
2) predmet trgovine,
3) uvjeti za trgovinu (pravila trgovanja),
4) učesnici u trgovini i
5) vrste trgovine.
Razvoj informatičke tehnologije uticao je na promjenu mjesta trgovanja, počevši od
gradskih tržnica pa do elektronske mreže trgovanja. Najpoznatija mreža trgovanja naziva se
Globex, a istu su formirale dvije Čikaške, jedna Londonska i jedna Pariška berza.
Što se tiče robnih berzi treba istaći da se sirovine i repromaterijal mogu
standardizovati (kao predmet trgovanja), dok to nije slučaj kod finalnih proizvoda zbog
njihovih velikih međusobnih razlika i specifičnosti. Predmet trgovanja na savremenim
berzama predstavlja riječ povjerenja učesnika u berzanskim transakcijama.
Razvojem berzanskog trgovanja, povjerenje se zamjenjuje pravilima trgovanja koja se
odnose na:
prikupljanje ponude i tražnje,
3
http://www.link-elearning.com/dlmaterijali/materijali/DLFM/sadrzajNJpdf/FinMen_15.pdf
5
Terminsko trgovanje
podrazumjeva plaćanje i isporuku predmeta berzanskog
trgovanja u određenom vremenu posle zaključenja berzanskog ugovora. Izvršenje terminskog
ugovora je u dužem roku od 5 dana, pa sve do godinu dana. Ovaj oblik berzanskog trgovanja
posebno je bio prisutan u poslednjim decenijama prošlog stoljeća. Terminski berzanski
poslovi omogućavaju veću zaštitu interesa učesnika u berzanskom poslu, kao i spekulativne
efekte zbog očekivane promjene cijena u odnosu na cijene koje su važile u trenutku
zaključenja berzanskog posla.
1.2.Povjesni nastanak i razvoj berzi
Razvoj berzi i trgovanja na njima posljedica je razvoja konkretnog tržišta. Berza je
nastala spontano, iz samog tržišta, odnosno iz njegovih potreba. Iz tog se razloga nastanak,
širenje i razvoj berzi i poslovanja na njima poklapa sa širenjem i osvajanjem novih tržišta,
kako prostorno, tako i tehnološki. Trgovinski poslovi koji bi se i u modernom smislu mogli
nazvati berzanskim, odnosno oni koji su imali sve elemente poslova koje i danas susrećemo
na berzama, mnogo su stariji od samih berzi. Za svaki posao, šta više, za svaki elemenat
modernog berzanskog trgovanja, može se naći pandan u nekoj predhodnoj epohi.
Berza kao institucija pojavljuje se u drugoj polovini 15-og stoljeća sa razvojem
industrijske proizvodnje, razvojem gradova i prekomorskog trgovanja. U tom periodu
ponuđači robe (sajmovi) postaju i suviše mali, zbog povećanog broja trgovaca robe, da bi se
na njima moglo efikasno trgovati. Trgovanje sa robom se preseljava sa manjih na veće
lokacije, gde su se izlagali samo uzorci određenih roba. Na ovaj način je trgovina sa robama
bila jednostavnija, efikasnija i vrlo olakšana. Obično su na sajmovima zakazivani sastanci
između trgovaca (koji su ispunjavali određene uvjete) koji su donosili uzorke robe, tako da se
trgovalo sa robom čije su osobine bile poznate. Upravo na ovim činjenicama se može graditi
prva pozicija berze, odnosno početak organizovanja savremenih berzi.
Kao šti smo već rekli , berza je termin koji je nastao još u XV vijeku. Ovaj termin se
vezuje za bankarsku i trgovačku porodicu, kao i hotel ( kuću), koju je imala obitelj
Van der
Burse
5
u Brižu (Belgija) u koji su odsjedali trgovci i zaključivali trgovačke poslove. Prve
trgovačke poslove koji su se obavaljali u hotelu obitelji Van der Burse bili su prijatelji te
5
U porodičnom grobu, isklesnom iznad vrata, dominira kesa (lat. Bursa – kesa) u kojoj se čuvao (metalni)
novac.
