Odlomak

UVOD

 

Spoljnotrgovinsko poslovanje predstavlja, komunikaciju sa spoljašnjim svetom, odnosno prekogranični promet roba i usluga. Za svaku zemlju je jako bitan momenat odnosa sa inostranstvom, kao vrlo značajan deo ekonomske aktivnosti svake zemlje. U savremenom svetu nijedna zemlja bez obzira na svoje razvojne potencijale i uslove nije sama sebi dovoljna, posebno ne u ekonomiji i ekonomskom razvoju.

Zbog toga kažemo da su sve zemlje ekonomski upućene jedna na drugu, odnosno u stanju su međusobne uslovljenosti i zavisnosti.Priroda ekonomskog života i ekonomske aktivnosti ruši sve prepreke-pa čak i međudržavne granice i to i onda kada su one razdvijene političkim ili nekom drugim činiocima.

Savremena ekonomska teorija i praksa, međunarodnim ekonomskim odnosima i spoljnotrgovinskom poslovanju pridaju posebnu pažnju i značaj.U osnovi toga stoje ekonomski interesi država i njihova ekonomija. Iz međunarodnog ekonomskog okruženja dolaze brojni uticaji koji su od naročitog značaja za privredni razvoj i tekuću ekonomsku stabilnost svake zemlje. Svaka zemlja nastoji da u svojoj spoljnotrgovinskoj aktivnosti iskoristi komparativne prednosti koje ima u proizvodnji određenih proizvoda i usluga u odnosu na druge zemlje sa kojima održava ekonomske odnose. Te prednosti se ispoljavaju kao korišćenje sopstvenih povoljnih uslova za njihovu proizvodnju, niži troškovi proizvodnje, bolji kvalitet proizvoda, viši stepen primene tehnike i tehnologije. to omogućava viši nivo produktivnosti rada i doprinosi rastu dohotka.

Sve zemlje savremenog sveta, manje ili više ekonomski su upućene jedna na drugu, odnosno stoje u međusobnoj ekonomskoj zavisnosti i uslovljenosti.Danas nema apsolutno autarhičnih privreda koje bi same sebi bile dovoljne. Ni jedna državna zajednica ne podmiruje svoje materijalne potrebe isključivo svojom proizvodnjom, deo tih potreba podmiruje uvozom materijalnih dobara iz drugih zemalja, a deo sopstvene proizvodnje namenjen je zadovoljavanju potreba u inostranstvu. Može se pre svega ukazati na brojne činioce koji konkretnije obrazlažu nužnost uspostavljanja i razvijanja ekonomskih odnosa sa inostranstvom svake zemlje posebno.

Poznato je da su prirodna bogatstva kao što su energetski izvori, rudna i mineralna bogatstva, prirodni i klimatski uslovi kao faktori proizvodnje, neravnomerno raspoređeni u svetu. Nijedna zemlja ma koliko ona bila velika ne raspolaže u dovoljnim količinama i u odgovarajućem kvalitetu svim tim uslovima. Postoje zemlje koje imaju velike izvore nafte, ali ne i dovoljno pitke vode, zemlje koje imaju rude gvožđa ali nemaju električne energije, postoje zemlje koje imaju povoljne uslove za proizvodnju industrijskih ali ne i poljoprivrednih proizvoda i obrnuto, klimatski uslovi diktiraju mogućnosti i strukturu poljoprivredne proizvodnje ali i strukturu potrošnje. Shodno svemu tome, neminovno dolazi do međunarodne trgovine roba i usluga odnosno do spolnotrgovinskog poslovanja.

 

I POJAM SPOLJNOTRGOVINSKOG POSLOVANJA

 

               Pojam spoljnotrgovinskog poslovanja podrazumeva promet robe i usluga između  trgovinsko-pravnih subjekata čija se sedišta nalaze na teritorijama različitih država. Ovo poslovanje se obavlja u skladu sa osnovnim načelima društveno-ekonomskog uređenja države. U teorijskom smislu spoljna trgovina predstavlja organizovanu razmenu dobara izmenu pojedinih članova svetske privrede po načelima celishodnosti i ekonomičnosti. Spoljna trgovina se najčešće definiše kao organizovani i razvijeni vid robne razmene.1

Za svaku zemlju je jako bitan odnos sa inostranstvom, kao vrlo značajan deo ekonomske aktivnosti svake zemlje. U savremenom svetu nijedna zemlja bez obzira na svoje razvojne potencijale i uslove nije sama sebi dovoljna, posebno ne u ekonomiji i ekonomskom razvoju. Zbog toga kažemo da su sve zemlje ekonomski upućene jedna na drugu, odnosno u stanju su međusobne uslovljenosti i zavisnosti.Priroda ekonomskog života i ekonomske aktivnosti ruši sve prepreke, pa čak i međudržavne granice a to i onda

kada su one razdvojene političkim ili nekom drugim činiocima.

Politiku unapređenja spoljnotrgovinske razmene i zaštitnu odluku kod nas utvrđuje Narodna skupština u skladu sa razvojnom politikom zemlje.

U domaćim izvorima prava spoljnotrgovinsko poslovaje je zasnovano na sledećim principima:

–   Liberalizacija svih aktivnosti u oblasti spoljnotrgovinskog poslovanja,

–   Deregulacija i uprošćavanje sistema spoljnotrgovinskog poslovanja,

–   Davanje zakonskih mogućnosti najširem krugu privrednih subjekata da učestvuju u obavljanju spoljnotrgovinskog poslovanja, pri čemu svi privredni subjekti imaju isti pravni položaj bez obzira na oblik svojine i organizovanja,

–   Obezbeđivanja poslovanja na tržišnim principima i sistem tržišne privrede,

–   Razgraničenje nadležnosti državnih organa i drugih subjekata koji učestvuju u obavljanju spoljnotrgovinskog poslovanja,

–   Usklađivnje sistema spoljnotrgovinskog poslovanja sa principima svetske trgovinske organizacije.

 

Ako bi svaka zemlja pojedinačno zasnivala svoju proizvodnju samo na sopstvenim prirodnim uslovima i izvorima, onda bi struktura te proizvodnje bila vrlo siromašna, ekonomski vrlo neracionalna a proizvodnja mogih proizvoda nemoguća.

Međunarodni ekonomski odnosi i, posebno, spoljna trgovina dovode do ubrazanja naučnog i tehničko-tehnološkog razvoja u svetskim razmerama i svakoj zemlji posebno. Inovacije u nauci, tehnici, i tehnologiji danas se brzo šire svetom čime se prevazilazi neravnomernost u tehničko-tehnološkom napretku.Na taj način se doprinosi ubrzanju razvoja proizvodnje ali i potrošnje u svetu.Taj proces ima naročit značaj za one zemlje koje nisu u stanju da same razvijaju nauku i naučna istraživanja kao pretpostavke razvoja svoje proizvodnje. Spoljna trgovina i uopšte međunarodni ekonomski odnosi, prenose znanja iz jednog u druge delove sveta koja su sadržana u novim mašinama, proizvodnoj opremi, proizvodima namenjenim zadovoljavanju različitih potreba i na druge načine.Te njihove funkcije čine međunarodne ekonomske odnose veoma značajnim faktorom tehničko-tehnološkog progresa u svetu.2

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Trgovina

Komentari