oblačenja, konzumiranje alkoholnih pića i duvanskih proizvoda, odnose među
studentima kao i odnose između studenata i nastavnika u okviru obrazovnih
institucija.

Pored ovoga kao cilj rada možemo još spomenuti i proces otklanjanja

neprihvatljivog ponašanja, te kultivisanje odnosno upućivanje mladih na to kako
treba da se ponašaju u obrazovnim institucijama, jer se mladi danas često
osjećaju zbunjeno zbog toga što se u sam proces obrazovanja često uvode različite
novine kako u načinu rada tako i u pravilima ponašanja.

Ne bi se moglo reći da je danas lijepo i pristojno ponašanje baš

rasprostranjeno. Naprotiv, svjedoci smo da se u svakodnevnim situacijama, na
ulici, u sredstvima javnog prevoza, u restoranima, u prodavnicama, pa često i kod
kuće više ispoljava grubo nego lijepo ponašanje.

2. DEFINISANJE OSNOVNIH POJMOVA

2.1. Pojam obrazovanja

Obrazovanje ima veliki značaj za ljude, i pojedince i društva u kojima se

ostvaruje. Zbog toga se postavlja niz pitanja vezanih za obrazovanje, a posebno
pitanje: „Šta je to obrazovanje i u čemu je njegova suština?” Gledano istorijski
pojam obrazovanja je imao različita tumačenja. Njemačka idealistička filozofija
ga je, na primjer, tumačila kao “harmonijsko vaspitanje pojedinca”, prije svega u
estetskom smislu stavljajući akcenat na plemenitost i humanost. Nešto kasnije se
javljaju znatno izmijenjena gledanja na obrazovanje kada ono dobija novo

http://serbianforum.org/obrazovanje/81396-bonton.html, preuzeto: 02.02.2011. godine u 20:33.

značenje u smislu osposobljavanja za život pomoću znanja, vještina i navika. U
novijoj pedagoškoj literaturi daju se različite definicije pojma

obrazovanje

U Pedagoškoj enciklopediji obrazovanje je “pedagoški proces u funkciji

obogaćivanja ljudskog saznanja. Obuhvata usvajanje određenog sistema znanja,
formiranje praktičnih umijenja i navika, a to je pretpostavka i temelj razvitka
saznajnih   snaga   i   sposobnosti,   oblikovanje   naučnog   pogleda   na   svijet,   za
povezivanje   znanja   sa   praktičnom,   profesionalnom   i   bilo   kojom   drugom
djelatnošću.” Kako se može primjetiti, ovom definicijom su posebno akcentovani:
pedagoški   proces,   bogaćenje   ljudskog   saznanja,   usvajanje   sistema   znanja,
formiranje umijenja i navika, razvoj saznajnih snaga i sposobnoti, oblikovanje
pogleda na svijet. Ističe se značaj povezivanja znanja sa profesionalnim i drugim
praktičnim djelatnostima.

Prema Pedagoškom rečniku obrazovanje označava “naoružavanje mladeži

znanjima, umijenjima i navikama. U širem smislu podrazumijeva sticanje znanja,
umijenja i navika uopšte s tim što se pod pojmom znanje podrazumijeva skup
saznanja o objektivnoj stvarnosti a pod pojmom umijenje praktična primjena tih
znanja. Navika je automatizovano umijenje. Sadržaj pojma obrazovanje čine
procesi usmjereni na saznanje, vještine i navike djece i omladine.

U Pedagoškom leksikonu piše da je obrazovanje “pedagoški proces u kome

se stiču i usvajaju znanja, sistemi znanja, vrijednosti i sistemi vrijednosti,
izgrađuju navike i umijenja, razvijaju saznajne sposobnosti, osposobljava za
samoobrazovanje, stvara osnova za formiranje sopstvenog pogleda na svijet.”