Procesni pristup korektivnom održavanju

UVOD

Rudnik i Termoelektran Gacko nalaze se u gatačkom energetskom bazenu u jugoistočnom dijelu Republike Srpske. Prva faza TE, blok snage 300 MW pušten je u pogon 9. februara 1983. god. Glavna oprema R i TE isporučena je uglavnom iz bivšeg Sovjetskog Saveza. Neprekidnost rada opreme, kao i njen rad sa razarajućim agensima specifičnost je mašinske i druge opreme. Takva specifičnost zahtjeva detaljno proučavanje i istraživanje faktora koji utiču na povećanje efikasnosti održavanja. Do sada se funkcija održavanja proizvodne opreme nije tretirala u istom rangu kao i proizvodna djelatnost. Naime, održavanje se uglavnom tretiralo kao djelatnost podređena proizvodnoj. Nema jasno definisanje tehnologije, njegovog izvođenja i nedovoljno se primjenjuju naučna saznanja. Zbog toga je potrebno uspostaviti čvrstu međusobnu zavisnost između materijalne proizvodnje i održavanja radi postizanja odgovarajuće efikasnosti uz vjerovatnoću da će proizvodna oprema sa uspjehom raditi u području dozvoljenih odstupanja, postavljenih kriterijuma u datom vremenu i datim uslovima okoline.

Kratka analiza sistema – postojeće stanje

Automatizacijom proizvodnje skoro da se isključuje funkcija direktnog radnika u procesu (rukovaoca). Čovjeku preostaje da kontroliše proces i da interveniše samo u slučajevima otkaza sistema, odnosno da održava sistem u radno sposobnom stanju. Automatizacija proizvodnje daje savremenom održavanju maksimalan zanačaj i identifikuje ga sa proizvodnim procesom. Shvatanje da proizvodni radnik treba da bude i održavalac mijenja se u zahtjev da održavalac postaje istovremeno i proizvodni radnik.
Tokom rada proizvodnih sistema dijelovi sistema izloženi su stalnom dejstvu okoline i uticaju poremećaja u procesu zbog čega nastaju potrebe za održavanjem sistema. To zahtijeva primjenu određenih postupaka za sprečavanje pojava stanja u otkazu ili vraćanje sistema poslije pojave otkaza u radno sposobno stanje.
Preduzimanje aktivnosti održavanja radi dovođenja proizvodne opreme u stanje koje će omogućiti postizanje cilja materijalne proizvodnje, postiže se odgovarajućim metodama održavanja.
Opredjeljenje za izbor postupka održavanja sa potrebnom logističkom podrškom u oblasti obezbjeđenja resursa (materijal, alati i pribori, ljudi) čiji je zadatak da se postigne optimum funkcije cilja naziva se strategijom održavanja.
Osnovne strategije (koncepti) u održavanju su:

• Metoda korektivnog održavanja;
• Metoda preventivnog održavanja;
• Metoda održavanja prema stanju;
• Metoda remontnog održavanja.

Korektivno održavanje

Kod ove metode održavanja je karakteristično da proizvodna oprema ostaje u radu sve do momenta otkaza. Dolaskom u stanje otkaza proizvodna oprema je izbačena iz proizvodnog procesa i njena pouzdanost je pala na nulu. Metoda korektivnog održavanja se može interpretirati pomoću funkcije pouzdanosti R(t). Ispadom proizvodne opreme iz procesa rada neophodno je dio zbog koga je oprema došla u stanje u otkazu, popraviti ili zamjeniti novim.
Zbog nemogućnosti da se izvrši odgovarajuća priprema povratka proizvodne opreme iz stanja u otkazu u stanje u radu, dolazi do velikih vremenskih gubitaka u procesu održavanja. Ovo je u svakom slučaju nedostatak ove metode održavanja.

Jasno je da se i pored dosledne primjene preventivnih radova, u održavanju mora i dalje računati i sa kvarovima na postrojenjima i uređajima. Ne postoji takva preventiva koja bi mogla da preduprijedi sve kvarove. Mora se uvjek voditi računa o usklađenosti preventivnih i korektivnih radova kako preventiva ne bi postala sama sebi svrha. Naime, i pored preventivnih postupaka u održavanju postrojenja i opreme Termoelektrane “Gacko” u strukturi poslova izvršenja održavanja su zastupljeni i radovi na otklanjanju kvarova. To su sitniji kvarovi i nedostaci uočeni pri preventivnim pregledima i ostalim aktivnostima preventivno planskog održavanja, a manje je onih iznenadnih sa teškim posledicama po postrojenja i uređaje
Ako se ne mogu predvidjeti nastanak, vrijeme i posledice kvarova, mogu se ipak, u okviru sistema za planiranje i upravljanje radovima održavanja, postaviti sistemska rješenja i omogućiti brzo, stručno i efikasno otklanjanje kvarova i dovođenje postrojenja i uređaja u ispravno stanje.
U ovom slučaju zahtjevi za otklanjanje kvara pokreću se obrascem “ZAHTJEV ZA RAD”, koga ispred proizvodnje ispostavljaju poslovođe smjene, rukovodilac ili njegov pornoćnik, a ispred održavanja sledeći radnici:

• rukovodioci pripreme i izvršenja,
• inž. tehnolozi,
• poslovođe održavanja.