Sponzorisanje događaja

UVOD

U današnjem svijetu većina kulturnih, sportskih, ali i ostalih događaja ne bi se uspjeli održati da ne postoje sponzori jer su zapravo oni ti koji daju novac koji je upravo temelj začetka ali i održavanja određenih događaja. Cilj svakog sponzora je da uloži određeni novac, te kao protuuslugu dobije reklamu, stvori određeni brand. Poznato je da su upravo veliki svjetski kupovi, te sportski događaji poput formule jedan najpoznatiji sponzorirani događaji. Sponzorstvo je oblik marketinga gdje sponzor (pokrovitelj) doprinosi ili snosi trošak postavljanja manifestacije ili trošak nastupa sudionika na uglednoj manifestaciji ili trošak pojedinačnog sudionika ili grupe temeljem periodičnoga ugovora u zamjenu za ustupanje marketinških i promotivnih prava od strane sponzorirane stranke.

Svrha seminarskog rada je definirati pojam sponzoriranja, sponzoriranja događaja te ujedno dati primjer sponzoriranja određenog kulturnog događaja.

Pri formuliranju i prezentiranju rezultata istraživanja u seminarskom radu koristiti će se u odgovarajućim kombinacijama brojne znanstvene metode od kojih se navode ona najznačajnije i najučestalije: metoda deskripcije, metoda komparacije, te metoda analize.

Seminarski rad sastoji se od tri sadržajne cjeline, koje se međusobno nadovezuju i nadopunjuju. Svaki je dio detaljno obrađen sa svrhom da objasni čitatelju točan značaj sponzoriranja, sponzoriranja događaja, te da primjer na praktičnom obliku. U uvodnom dijelu donosi se svrha i cilj seminarskog rada, znanstvene metode i kratak sadržaj rada. U prvom poglavlju pojmovno je definiran događaj, oblici događaja i njegova važnost. Drugo poglavlje seminarskog rada obuhvaća definiranje sponzorstva, sponzoriranja događaja te prikazuje nam ugovor o sponzorstvu, dok se treće poglavlje odnosi na praktični primjer događaja „Špancirfest“.

 
1. DOGAĐAJ

Događaji predstavljaju privremena događanja, koja mogu biti planirana i neplanirana.  Oni su ograničenog trajanja, a planirani događaji su uglavnom utvrđeni. Marketing problem je vezan za prirodu proizvoda samog događaja. Dokazano je da u svim zabavama i medijima postoje 4 načina za stjecanje dohotka:
•    prodajni pristup,
•    prodajna pretplata,
•    prodajni pristup posjetiocima i
•    prodaja proizvoda direktno.
Termin ‘’festival’’ koji se koristi već stotinama godina mogao je obuhvatiti bezbroj događaja. Festival je tradicionalno predstavljao vrijeme relaksacije i oporavka, koga je često pratio period teškog fizičkog rada u toku žetve. Izložbe i trgovinske priredbe pojavljuju se dosta davno. Tako su proizvođači i trgovci prije biblijskih vremena izlagali svoje robe na sajmovima. Spektakularni rast broja i raznolikost planiranih događaja utjecao je na povećanje novih poslovnih mogućnosti, karijera, turističkih posljedica i profesionalizma. Upravljanje događajima je postao poznat kao posebno polje izučavanja u velikom broju obrazovnih institucija.
Mullins je identificirao kvalitete koje moraju imati uspješni menađžeri u odnosu na neuspješne. Tu spadaju:
•    osnovna znanja i informacije,
•    specijalne vještine i atributi i
•    mega kvalitete.
Kada se radi o vrsti profesionalaca koji su neophodni za izvršavanje uspješnih događaja, ističu se menadžeri festivala, menadžeri događaja, konzultanti i poduzetnici.
Prema Getzu događaji su prolazni i svaki od njih posebno usklađuje svoje trajanje, postavljanje, menađžment i ljude. On ih djeli najprije na specijalne događaje, „hallmark“ događaje i mega događaje. Događaji se često karakteriziraju prema njihovoj veličini i obujmu. Mega događaji prestavljaju one događaje koji proizvode vrlo velike nivoe turizma, medijskog pokrivanja, prestiža ili ekonomski uticaj za domaću zajednicu ili destinaciju. Oni uključuju Olimpijske igre, FIFA Word Cup i svijetske izložbe