2
Sadržaj
Uvod 3
Diskriminacija 4
Oblici diskirminacije
5
Rasizam
7
Povijest rasizma
7
Ksenofobija
9
Antisemitizam 10
Diskriminacija na tržištu rada 11
Rod kao diskriminatorni element
12
Zaključak
14
Literatura
15
4
Diskriminacija
Diskriminacija
(lat. discriminare
) znači odvajati, praviti razliku po socijalnim,
imovinskim, rasnim, etničnim, vjerskim, individualnim, spolnim, seksualnim, jezičnim,
starosnim ili drugima osobinama.
Diskriminacija rezultira otežanim ili onemogućenim ostvarenjem određenih ljudskih prava.
Najgori dio stereotipa i predrasuda predstavljaju njihove posljedice u ponašanju, a to je
diskriminacija. Sama spoznaja da je osoba stigmatizirana u njoj izaziva nelagodu, odnosno
osjećaje poput bijesa, tuge, osamljenosti. Još veću nepravdu predstavlja gubitak posla ili
nemogućnost zapošljavanja, loši stambeni uvjeti ili niski prihodi koji su rezultat diskriminacije.
"Diskriminacijom se nazivaju stajališta, ponašanja ili djelovanja jedne društvene skupine na
uštrb i štetu one druge, a kako bi se istakao njezin manje vrijedan položaj u društvu." (Barada,
Jelavić, 2004. ) Zakon o suzbijanju diskriminacije nudi opsežniju definiciju u kojoj kaže da je
diskriminacija svako neopravdano pravljenje razlike ili nejednako postupanje prema nekim
osobama ili grupama ljudi, kao i prema članovima njihovih porodica ili njima bliskim osobama,
na otvoren ili prikriven način, i to kada je osnov za pravljenje te razlike:
1.
rasa, boja kože, preci, državljanstvo, nacionalna pripadnost ili etničko porijeklo, jezik;
2.
vjersko ili političko opredijeljenje, članstvo u političkim, sindikalnim i drugim
organizacijama;
3.
spol, rodni identitet ili seksualna orijentacija;
4.
imovinsko stanje;
5.
rođenje, genetske posebnosti, zdravstveno stanje, invaliditet;
6.
bračni i obiteljski status (obiteljske obaveze, trudnoća);
7.
osuđivanje;
8.
starosna dob;
9.
izgled i druga stvarna svojstva osobnosti, ili neka druga svojstva koje ti je neko
neopravdano pripisao.
5
Iz navedenog vidimo da je diskriminacija vrlo opširan pojam te se ne bi smjela promatrati bez
sagledavanja okvira u kojem se nalazi kako bismo utvrdili da li se radi o diskriminaciji ili su u
pitanju samo ljudski cinizmi i loše ophođenje prema drugima.
Oblici diskiriminacije
Opisani oblici diskriminacije u ovom seminarskom radu biti će:
1.
Izravna diskriminacija
2.
Neizravna diksriminacija
3.
Uznemiravanje
Izravna diskriminacija događa se kada se po nekoj od zabranjenih osnova diskriminacije
nekoga bez pravno opravdanog razloga stavlja u nepovoljniji položaj od drugih osoba u
usporedivoj situaciji. Kriterij nejednakog postupanja je neka od zabranjenih osnova
diskriminacije. Zabranjene osnove diskriminacije su: rasa, etnička pripadnost, boja kože, spol,
jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, imovinsko stanje,
članstvo u sindikatu, obrazovanje, društveni položaj, bračni ili obiteljski status, dob,
zdravstveno stanje, invaliditet, genetsko naslijeđe, rodni identitet, izražavanje ili spolna
orijentacija. U slučajevima izravne diskriminacije namjera i motiv stavljanja u nepovoljniji
položaj nisu od presudnog značaja već se odgovara za ishod takvog nepovoljnog postupanja.
Izravna diskriminacija se najčešće temelji na stereotipima i predrasudama o određenom/oj
pojedincu/ki ili društvenoj skupini.
Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili
bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po nekoj od diskriminacijskih osnova u odnosu na
druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu
objektivno opravdati zakonitim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna.
Slikovito prikazano, neizravna diskriminacije jest ako se daje rodi i lisici piti iz jednakih
visokih posuda, obzirom da ih time tretiramo naizgled jednako. No učinak je puno drugačiji za
lisicu, koja će takvim jednakim tretmanom ostati žedna.
