1
UVOD
Trgovina na malo poznata je oduvijek. Po pravilu takva trgovina prodaje robu krajnjem
korisniku odnosno individualnom potrošaču. Zadatak trgovine ne malo je u tome da kupuje
robu od trgovine na veliko te da je onda prodaje krajnjem potrošaču. Međutim, sve je češći
slučaj da se trgovina na malo opskrbljuje robom direktno od proizvođača. Takav oblik
opskrbe imaju robne kuće, supermarketi te hipermarketi.
Značaj trgovine u strukturi gospodarstva je vidljiv preko njezinog doprinosa u realizaciji
nekih makroekonomskih pokazatelja. Riječ je o pokazateljima kao što su pokazatelji
doprinosa pri kreiranju bruto domaćeg proizvoda, pokazatelji doprinosa zapošljavanju,
pokazatelji udjela u ukupnom broju poduzeća, pokazatelji doprinosa pri kreiranju dodatne
vrijednosti, pokazatelji mjesta prikupljanja poreza i pokazatelji sudjelovanja u ukupnoj
potrošnji stanovništva. U hrvatskom gospodarstvu trgovina ima sve značajniji udio. U
trgovini je zaposleno oko petine radne snage, a trgovački centri i supermarketi se neprestano
otvaraju.
Predmet istraživanja u ovom seminarskom radu proizlazi iz samog naslova teme, a odnosi
se na trgovinu na malo. Svrha rada je definirati trgovinu, odnosno trgovinu na malo te ukazati
na to kakav utjecaj ona ima u gospodarstvu Republike Hrvatske. Cilj rada je na temelju
statističkih podataka analizirati kretanje prometa u sektoru trgovine na malo kada je u pitanju
Republika Hrvatske, te dati kritički osvrt na postojeće i buduće trendove u tom dijelu
gospodarstva.
Seminarski rad se sastoji od jednog poglavlja u kojem je obrađena cjelokupna
problematika. Poglavlje nosi naziv ''Analiza kretanja prometa u sektoru trgovine na malo u
Republici Hrvatskoj', a u okviru njega definiran je pojam trgovine na malo te su navedeni
njeni pojavni oblici. Nadalje, ukratko su pojašnjena obilježja trgovine na malo u Hrvatskoj,
analizirana su kretanja prometa u trgovini na malo na temelju podataka iz statističkog
mjesečnika Hrvatske gospodarske komore iz prosinca 2012. godine, te su se oni komparirali
sa podacima iz prosinca 2007. godine. Na samom kraju dan je kratak osvrt na stanje u sektoru
trgovine na malo u Hrvatskoj.
Prilikom izrade seminarskog rada korištena je relevantna znanstvena i stručna literatura iz
područja ekonomije u svrhu prezentiranja teoretskog dijela, te statistički podaci Hrvatske
gospodarske komore i Državnog zavoda za statistiku.
Znanstveno-istraživačke metode koje su korištene prilikom pisanja seminarskog rada su
metoda analize, metoda klasifikacije, metode indukcije i dedukcije, deskriptivna metoda,
komparativna, statistička te matematička metoda.
3
uzimaju u obzir su:
4
veličina (broj zaposlenih, m2 prostora, ostvaren prihod ili profit), lokacija
trgovanja, vrsta asortimana, te obrtaj zaliha i marža. Kompletna klasifikacija prikazana je
tablicom 1.
Tablica 1. Klasifikacija trgovina na malo
KRITERIJ
OBLICI TRGOVINE NA MALO
BROJ ZAPOSLENIH
mali poduzetnici - do 50 zaposlenih, prihodi do
65 mil. kuna, aktiva 32,5 mil kuna,
srednji poduzetnici - do 250 zaposlenih, prihodi
do 260 mil. Kn, aktiva 130 mil kuna,
veliki poduzetnici - od 250 zaposlenih, prihodi
veći od 260 mil. Kuna, aktiva veća od 130 mil.
Kuna.
POVRŠINA
prodavaonica u susjedstvu ili mala prodavaonica
(do 400 m2),
supermarket (od 400 do 2500 m2) engl.
superstore (od 2500 do 5000 m2)
hipermarket (preko 5000 m2, s najmanje 35%
asortimana iz područja neprehrambenih artikala)
VRSTA ASORTIMANA
prodavaonice prehrambenih artikala
prodavaonice neprehrambenih artikala
prodavaonice mješovite robe
specijalizirane prodavaonice (npr. namještaj,
cipele, uređenje doma, odjeća...)
LOKACIJA PRODAVAONICE
u centru grada
na periferiji
uz proizvodne pogone
izvan prodavaonice:
tržnice
sajmovi
kiosci
prodajni automati
TV prodaja
telefonska prodaja
e-trgovina
OBRTAJ I MARŽA
visoka marža – visoki obrtaj robe
visoka marža – niski obrtaj robe
niska marža – niski obrtaj robe
niska marža – visoki obrtaj robe
Izvor: Izrada autora
Europska klasifikacija poduzeća uzima u obzir kriterije broja zaposlenih i ostvarenog
profita kako bi poduzeća (uključujući i maloprodajna poduzeća) razvrstala u mikro poduzeća
(do 9 zaposlenih), mala poduzeća (od 10 do 49 zaposlenih), srednja poduzeća (od 50 do 249
zaposlenih), te velika poduzeća (250 i više zaposlenih).
U Hrvatskoj su ovi kriteriji implementirani u Zakon o računovodstvu (čl. 3) na sljedeći
način: mali poduzetnici - do 50 zaposlenih, prihodi do 65 mil. kuna, aktiva 32,5 mil kuna,
4
Maloprodajni oblici i njihov razvoj,
http://web.efzg.hr/dok//trg/bknezevic/vpimp_vz2012/05mp_oblici.pdf
(21.05.2013.)
